STUDIJSKI DANI "CRKVA, DEMOKRACIJA, OPŠE DOBRO U HRVATSKOJ" Skup vjernika laika održao se od 31. ožujka do 1. travnja u Zagrebu, u organizaciji Vijeđa za laike Hrvatske biskupske konferencije
Zagreb (IKA )
Zagreb, 2. 4. 1995. (IKA) - Studijski dani "Crkva, demokracija, opđe dobro u Hrvatskoj" održali su se od 31. ožujka do 1. travnja u Zagrebu u organizaciji Vijeđa za laike Hrvatske biskupske konferencije. Na skupu su bili nazo~ni zagreba~ki nadbiskup kar
Zagreb, 2. 4. 1995. (IKA) – Studijski dani “Crkva, demokracija, opđe dobro u Hrvatskoj” održali su se od 31. ožujka do 1. travnja u Zagrebu u organizaciji Vijeđa za laike Hrvatske biskupske konferencije. Na skupu su bili nazo~ni zagreba~ki nadbiskup kardinal Franjo Kuhariđ, čibenski biskup Sređko Badurina, dubrova~ki biskup Ćelimir Puljiđ, kr~ki biskup Josip Bozaniđ, pomođni biskupi zagreba~ki Marko Culej i Juraj Jezerinac, križeva~ki biskup Slavomir Miklovč, ministar za obnovu i razvoj i predsjednik Državne komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Jure Radiđ, zamjenik gradona~elnika mr. Božo Bičkupiđ, te mnogi predstavnici vjerskoga, kulturnog i politi~kog života. Mnogobrojne vjernike-laike pozdravio je kardinal Kuhariđ zahvalivči se prije svega prirediteljima studijskih dana, te je rekao da se studijskim danima želi razmatrati Crkva u odnosu na demokraciju, čto možemo u~initi i kako djelovati u opđem dobru. Kardinal Kuhariđ istaknuo je ulogu ~ovjeka i obitelji kao nositelja opđeg dobra i da opđe dobro mora služiti čiroj zajednici, cijelom narodu i državi, te da Crkva služi opđem dobru na sebi svojstven na~in, ali uvijek braneđi i počtujuđi ljudsko dostojanstvo. U ime Vijeđa za laike nazo~ne je pozdravio kr~ki biskup Josip Bozaniđ, u ime državnog vodstva dr. Jure Radiđ, a u ime gradskog poglavarstva mr. Božo Bičkupiđ.
Prvog dana skupa, predavanje su održali dr. Stjepan Baloban o temi “Dručtveni nauk Crkve: model ili privid” i dr. Josip Sabol: “Demokracija i opđe dobro”. Dr. Baloban je istaknuo da dručtveni nauk Crkve pretpostavlja neophodnu suradnju sveđenika i laika u župama i dručtvima vjernika-laika, te da se laici moraju, kao važni subjekti popularizacije i ugrašivanja socijalnog nauka Crkve, uklju~iti u sve “pore dručtvenog života i u sve segmente politike, gospodarstva i kulture, u koje unose univerzalne krčđanske vrijednosti.” Dr. Sabol u svome je predavanju govorio o važnosti razlikovanja čto spada na Crkvu, a čto na državu, te da u takvom dručtvu Crkva i njeni vjernici mogu ostvariti svoje opđe dobro po na~elu Božjeg puta koji vodi opđem dobru za sve, a ne smo za pojedince, niti samo za pojedine narode, interesne skupine ili dručtvene slojeve. Posebno je istaknuo da se krčđani moraju protiviti uzdizanju bilo koje zemaljske veli~ine na razinu božanstva, da u ime jednoga ~ovjekoljubivog Boga moraju pokazivati i nijekati sve “zemaljske bogove”. “Uspostaviti sintezu izmešu ora et rabora (moli i radi), najveđi je doprinos katolika opđem dobru u Hrvatskoj”, istaknuo je dr. Sabol.
Drugi dan skupa, 1. travnja, zapo~eo je predavanjem “Demokracija u krčđanskom socijalno-eti~kom kontekstu” dr. Marijana Valkoviđa koji je govorio o važnosti demokratskih postupaka za krčđane. Dr. Ljubomir Antiđ govorio je o dostojanstvu ljudske osobe i o ljudskim pravima, a biskup Josip Bozaniđ održao je predavanje “Odnos Crkve i države” u kojem je naglasio neovisnost i autonomiju Crkve i države i uspostavu suradnje izmešu Crkve i države, te je ukazao na podjelu vlasti na “horizontalu i vertikalu”, odnosno podjelu vlasti po na~elu supsidijarnosti: “čto može niži, neka ne preuzme viči”. Dopodnevna predavanja zavrčila su izlaganjem mr. Bore Dadiđa i prof. Ivan Zeliđa “Krčđanin i čkola demokracije”. U sklopu studijskih dana predstavljena je knjiga “Zbor hrvatskih vjernika laika – Zagreb 1992”. O knjizi su govorili prof. Mira ćincek, dr. Josip Šoriđ i dr. Josip Ladika. Knjiga sadrži program i predavanja s Zbora vjernika laika, koji su održani 1992. god. u Zagrebu, te su predstavljena lai~ka dručtva u Hrvatskoj. Zbornik je izdat u suradnji Glasa Koncila i Krčđanske sadačnjosti.
Na sklopu zavrčnog dijela predavanja govorili su prof. Slavko Mečtroviđ o “Vjerniku laiku kao aktivnom ~lanu politi~ke zajednice”, dipl. ing. Anton Katunar o temi “Centralizam i regionalizam: supsidijarnost i zajedni~ko dobro”, te mr. Krečimir Cerovec o “Kapitalisti~koj ili socijalnoj državi”. Studijski dani zavrčili su plenarnom diskusijom na kojoj su donijeti zaklju~ci o povezivanju i boljoj suradnji izmešu vjernika laika u Hrvatskoj, o osnivanju odbora laika pri dekanatima koji bi koordinirali s vjernicima laicima po župama, te bi o svome djelovanju obaviječtavali svoje (nad)biskupije i Vijeđe za laike pri HBK. Prilikom diskusije sudionici su se zalagali i za konstruktivni zakon o demografskoj obnovi i zakon za začtitu nerošene djece. Tajnik Vijeđa za laike, dr. Baloban u zavrčnoj rije~i pozvao je na konkretno djelovanje i pojedinca, ali i župne zajednice i svih udruga vjernika laika, te iskazao svoju potporu u tiskanju bročura u kojima bi laicima bila predo~ena uputstva za njihova krčđanska djelovanja. Predsjednik Vijeđa za laike, biskup Bozaniđ ocijenio je skup vrijednim i korisnim, te istaknuo važnost u uspostavi dijaloga izmešu vodstva Crkve i laika. Biskup Bozaniđ izrazio je svoju potporu u osnivanju reprezentivnog tijela s predstavnicima iz svake lai~ke organizacije, paralelno s ~lanovima pastoralnog vijeđa (nad)biskupije u ~ijem bi sklopu zajedni~ki djelovali, te se je na kraju zahvalio svima koji pomogli u prirešivanju studijskih dana.
Medijski, studijski dani su ocijenjeni kao važan korak afirmacije vjernika laika u dručtvenom životu koji đe svojim djelovanjem, vošeni smjernicama Crkve, provoditi socijalni nauk Crkve, te đe tim svojim postupcima utjecati na dogašaje i promjene koje nastaju u stvaranju nače države.
Na studijskim danima sudjelovalo je oko tisuđu vjernika laika. Prema provedenoj anketi bilo je prisutno 462 mučke osobe i 335 žena. Od toga je bilo 130 sudionika starosne dobi preko 55 god, 182 izmešu 55 i 45, 212 izmešu 45 i 35, 138 izmešu 35 i 25, 134 izmešu 25 i 15, te jedan sudionik s manje od 15 godina. Prema stru~noj spremi, najviče je bilo sudionika s visokom stru~nom spremom (VSS) i to 290, sa srednjom stru~nom spremom (SSS) i studenata bilo je 286, sa vičom stru~nom spremom (VćS) 130, doktora i magistara 76, te nekvalificiranih 15 sudionika.