„Želimo dati prostora proučavanju misli Željka Mardešića, kako bi se na znanstvenom i nastavnom području osvijetlio njegov život i djelo da bi bilo još prisutnije u društvu i na sveučilištu. Ovaj skup, osim što želi proučiti njegovu misao, proširuje i teme, poput međureligijskog dijaloga te daje nove poticaje u proučavanju života i djela“, rekao je u pozdravnoj riječi skupa rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta dr. Željko Tanjić.

Obrazloživši naslovnu temu studijskih dana „Novi dijalog – novi sugovornici“ voditelj Franjevačkoga instituta za kulturu mira dr. Bože Vuleta kazao je da u Crkvi i društvu nedostaje dijaloga: „Željko Mardešić bio je čovjek dijaloga bez premca u Katoličkoj Crkvi i hrvatskome društvu – bio je to u jednopartijskom komunističkom režimu, ali i tijekom prvih 16 godina hrvatske demokracije. Njegova riječ ima sva obilježja proročkoga govora, ali nije dovoljno ni dostatno pročitan, već je i zaboravljen.“

Voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju Holger H. Haibach istaknuo je važnost dijaloga između društva i Crkve te je istaknuo da Crkva ima važne poruke za mnoga područja života.

Radni dio započeo je predavanjem dr. Vikice Vujice koja je govorila o međureligijskom dijalogu od Koncila do danas, a u prvoj sesiji predavanja su još održali dr. Anto Mikić o temama dijaloga u listu Glas Koncila (1963.-1972.) i dr. Zorica Maros koja je govorila o Željku Mardešiću i Drugom vatikanskom koncilu. Nakon toga razvila se rasprava o unutarcrkvenom dijalogu, posebice u kontekstu katoličkih medija.

U drugom dijelu studijskih dana dr. Tonči Matulić izlagao je o ideologiji i izazovima ideologizacije vjere u misli Željka Mardešića, a franjevac dr. Ivan Šarčević o unutarhrvatskom dijalogu na tragu Željka Mardešića. Posljednji dio skupa obilježila su predavanja dr. Marka Medveda o Mardešićevim prosudbama 19. stoljeća i njihovoj aktualnosti, a dr. Vlahe Kovačevića, Krunoslava Malenice i Marka Mustića o konceptu sekularizacije u suvremenoj sociologiji religije, dr. Krunoslava Novaka o dijalogu u virtualnim društvenim mrežama te dr. Ivane Brstilo Lovrić o postmodernoj potrošnji u fenomenologiji etičke potrošnje i brze mode.