Mljet, (IKA) – Četverodnevni znanstveni skup “Ignjat Đurđević i svetopavlovski brodolom u vodama otoka Mljeta” koji se tri dana održavao u Dubrovniku, u srijedu 13. studenoga završio je studijskim putovanjem sudionika na otok Mljet. Na Mljetu su razgledavali dvomorje i ravnu obalu u Saplunari i Koritima, lokacije gdje se mogao dogoditi brodolom sv. Pavla na njegovu putu u Rim. Zatim su pohodili ostatke starokršćanske crkvice Sv. Pavla, koja je nedavno istražena i konzervirana. U dvorani općine Babino Polje knjigu Ignjata Đurđevića “Sveti Pavao apostol brodolomac” predstavili su dr. Miho Demović, dr. Juraj Batelja i dr. Stjepan Krasić. Obilaskom opatijske crkve Svete Marije na Jezeru i predavanjem dr. Jerka Matoša, župnika župe Goveđari na Mljetu: “Benediktinska opatija Svete Marije na Jezeru nakon francuske okupacije godine 1808.” završio je službeni dio skupa.
Dr. Matoš osvrnuo se također na doba Đurđevićeva boravka na Mljetu, ustvrdivši kako je do tada veći dio samostana bio sagrađen tako da gradnja nije mogla biti njegov prioritet. Eventualno je mogao izgraditi dva oltara kojih nema u dokumentima iz 1718. i 1719. godine, tako da se Đurđević na Mljetu posvetio pisanju. Dr. Matoš ispričao je i povijest benediktinskog samostana na Mljetu nakon što je 31. svibnja 1808. godine ukinut benediktinski red. Samostan na Mljetu i onaj na Šipanu služili su u početku kao zaklada za gimnaziju koju su u Dubrovniku vodili pijaristi. Nakon njih dolaze isusovci koji se brinu i za duhovne potrebe stanovnika Mljeta. Ukidanjem isusovaca vlasništvo nad samostanom prelazi u ruke države, kako se koja mijenjala sve do 1939. kad se pola posjeda, samostan i crkva vraćaju Dubrovačkoj biskupiji. Od 1947. do demokratskih promjena devedesetih godina vlasnik je ponovno država. U tijeku stoljeća istinske nebrige po povratu samostana Crkvi počela je i njegova intenzivnija obnova.
Za uspomenu na studijski dio putovanja sudionici su na dar dobili za tu prigodu tiskanu razglednicu s prikazom novih vitraja na prozoru crkve Sv. Marije na Jezeru. Na njemu je prikazana moderna interpretacija brodoloma sv. Pavla autora prof. Josipa Biffela.