Budi dio naše mreže
Izbornik

Stuttgart: "Zajedno za Europu"

Stuttgart (IKA )

U međunarodni susret koji je u Stuttgartu okupio oko 10.000 predstavnika više od 170 pokreta i skupina europskih kršćanskih Crkava i zajednica izravnom satelitskom vezom uključilo se i oko 100.000 ljudi u 150 europskih gradova

Stuttgart, (IKA) – Međunarodni susret “Zajedno za Europu” okupio je 8. svibnja u sportskoj dvorani “Hans Martin Schleyer” u Stuttgartu oko 10.000 predstavnika više od 170 pokreta, zajednica i skupina europskih kršćanskih Crkava i zajednica, među kojima je bilo i sedamdesetak predstavnika iz republika Hrvatske i BiH. Uz visoke crkvene predstavnike pravoslavnih, protestantskih i katoličkih zajednica na skupu je sudjelovao i potpredsjednik Vijeća Europskih biskupskih konferencija zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
U jutarnjem programu pod nazivom “Europa jučer i danas” sudionike susreta koji je izravnom satelitskom vezom pratilo i oko 100.000 osoba u 150 europskih gradova, pozdravili su visoki predstavnici europskoga crkvenog, političkog i javnog života. Predsjednik Papinskog vijeća za laike nadbiskup Stanislaw Rylko pročitao je pozdravnu poruku pape Ivana Pavla II. i prenio njegov apostolski blagoslov. Pozdrave su uputili i počasni poglavar svjetskog pravoslavlja carigradski ekumenski patrijarh Bartholomaios I., predsjedavajući Europske unije irski premijer Bertie Ahern i brojni drugi. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi istaknuo je kako povijest Europe nije moguće razumjeti bez povijesti kršćanstva te je pozvao kršćane da svojim djelatnim i stvaralačkim prinosom učine sve kako Europa ne bi postala tvrđava već da svoj identitet i poziv nađe u zauzimanju za mir i pravednost diljem cijeloga svijeta. Prodi se osvrnuo i na terorizam te, bez izravnog spominjanja SAD-a, istaknuo kako odgovor na terorizam ne može biti rat, koji ga samo potpiruje. Tek demokracija i rješavanje sukoba mogu terorizmu uskratiti plodno tlo. Kršćanstvo nas podsjeća da je vjera lijek protiv straha koji danas pred terorističkom prijetnjom obuzima mnoge, zaključio je Romano Prodi.
Predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Walter Kasper susret u Stuttgartu nazvao je “miljokazom”, značajnim događajem za budućnost Europe, jer se na njemu mogla iskusiti duhovna dimenzija kontinenta. Trebamo Europu srca, a srca se ne mogu ispuniti novcem već vrednotama i, naposljetku, Bogom, istaknuo je kardinal Kasper i pozvao crkvene zajednice da nastave “plesti mrežu prijateljstva”. Između ostalih, Andrea Riccardi iz Zajednice sv. Egidija govorio je o povijesti i duhu Europe, evangelički pastor Friedrich Aschoff o pomirenju kao putu do bratstva, a bavarski evangeličko-luteranski biskup poručio je kako je budućnost Europe moguće naći samo u Kristu i zajedno s njim. U završnom predavanju dopodnevnog dijela utemeljiteljica Pokreta fokolara Chiara Lubich govorila je o sveopćem bratstvu kao nužnom uvjetu jedinstva Europe. Zatim je priređena tiskovna konferencija na kojoj su izlagači iznijeli prve dojmove sa susreta. Kroz program su i brojni umjetnici iz cijele Europe dali svoj prinos europskom ujedinjenju. U popodnevnom dijelu iznošena su svjedočanstva predstavnika pokreta okupljenih u Stuttgartu kao i sudionika skupova s njim povezanih satelitskom vezom. Na kraju susreta sudionici su uputili zajedničku poruku u kojoj pozivaju duhovne pokrete na jačanje bratstva, a temelj je bratstva, mirnog suživota ljudi ali i naroda, u biblijskoj poruci. Bratstvo se između ostaloga ostvaruje u pravednoj raspodjeli dobara i izvora, poštivanju obitelji i ljudskog života u svim njegovim etapama, poručuje se u zaključnom dokumentu. Istaknuli su kako se Europa nalazi u odlučujućem trenutku koji ima temeljno značenje za njezinu opstojnost i daljnji razvoj. Europa se ne smije ograničiti na zajedničko tržište i ili zajednicu građana povezanih iz sigurnosnih razloga. Povijest toga kontinenta označena je raznovrsnošću i ljepotom, ali blistavim usponima nasuprot stoje i gorki padovi, koji pokazuju da ljudi bez odnosa prema istinskim i dubokim vrednotama mogu biti sposobni za velika nedjela.