Subotica, (IKA) – Franjevci su u Subotici i okolici kao dušobrižnici djelovali još u doba prije Turaka iz segedinskog samostana. Od godine 1687. vode maticu krštenih, a od 1710. godine su upravitelji župe u Subotici. Odlukom provincijalnog kapitula od 4. srpnja 1717. godine franjevci osnivaju svoju rezidenciju u Subotici, tj. za stalno se u njoj nastanjuju. To je vrijeme smirivanja poslije velikih ratova protiv Turskoga Carstva i tzv. Rakoczijeve bune i vrijeme sveopće obnove. U Subotici su franjevci bili promotori i središte te obnove u graditeljstvu, umjetnosti, obrazovanju, administraciji i dušobrižništvu.
U utorak 3. listopada završeno je višemjesečno obilježavanje 300. obljetnice franjevačke rezidencije u Subotici. Proteklih mjeseci u sklopu te proslave organizirane su razne tribine, izložbe i umjetničke večeri. Na taj način građani Subotice imali su prilike upoznati povijest duge franjevačke prisutnosti i djelovanja u Subotici. Također su mogli pogledati bogatu umjetničku zbirku subotičkoga franjevačkog samostana a predstavljena im je i digitalizacija raritetne građe knjižnice Franjevačkog samostana i objavljivanje iste na internetu. Organizatori proslave bili su Franjevački samostan u Subotici, Gradski muzej – Subotica; hrvatski dokumentacijsko-istraživački centar – Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Vrhunac proslave bio je znanstveni skup i svečana misa zahvalnica 3. listopada. U Pastoralnom centru „Augustinianum” održan je znanstveni skup na kojem su sudjelovali predavači iz Srbije, Hrvatske i Mađarske. Uime organizatora sudionike skupa pozdravio je o. Zdenko Gruber, gvardijan subotičkoga franjevačkog samostana. Skup je pozdravio i Bela Tonković, predsjednik Dokumentacijsko-istraživačkog centra, te provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba o. Ilija Vrdoljak. On je zahvalio organizatorima te značajne proslave a napose svojoj braći franjevcima koji su se kroz tri stoljeća zdušno zalagali u širenju Kraljevstva Božjega na području Bačke, oduševljenim naviještanjem Isusove radosne vijesti u duhu sv. Franje a napose onima koji to danas čine kao članovi Provincije sv. Ćirila i Metoda.
U dvanaest znanstvenih predavanja sudionici su mogli upoznati povijesne prilike i mnoge segmente djelovanja franjevaca u Subotici. Dr. Robert Skenderović prikazao je društveno-političke prilike u prvoj polovini 18. stoljeća u Subotici kada su franjevci stigli u taj grad. Lic. phil. i theol. Bela Tonković prikazao je razvitak franjevačke redovničke obitelji u Subotici u tzv. Rezidencijalnom razdoblju, od 1717. do 1759. godine, kada franjevačka rezidencija prerasta u samostan. Dr. Geza Cekus podsjetio je na epidemiju kuge u prvoj polovici 18. stoljeća u Subotici, kada su franjevci odigrali veliku ulogu u zaštiti od te bolesti kao i u brizi za oboljele. Dipl. ing. arh. Kristina Miljački Matak govorila je o građevinskim zahvatima na franjevačkom samostanu – od turske tvrđave do samostanskog kompleksa. Dr. Zsuzsanna Korhecz Papp prikazala je kako je izgledao nekadašnji trokatni barokni oltar franjevačke crkve Sv. Mihovila u Subotici (1734.-1741.), od kojih su, nažalost, sačuvani samo dijelovi. Mons. Stjepan Beretić, katedralni župnik, prikazao je najstarije subotičke matice koje su vođene u franjevačkom samostanu od 1687. do 1756., koje sadrže mnoge zanimljivosti i uvelike se razlikuju od današnjih matica. Miroslav Stantić, kantor i zborovođa subotičke katedrale, istaknuo je doprinos franjevaca razvitku glazbene kulture u Subotici u 18. stoljeću. Bela Tonković zatim je govorio o ulozi franjevaca u razvoju školstva u Subotici u tzv. rezidencijalnom razdoblju. Prof. dr. Marina Vinaj prikazala je subotičku i osječku priču baštinske riznice franjevačkih knjižnica. O. Matyas Wertheim, segedinski gvardijan, održao je predavanje „Segedinski franjevački samostan – majka subotičkog samostana, a dr. fra Danijel Patafta „Franjevci u Bačkoj i Srijemu – povijesna perspektiva kao poticaj za budućnost. Nakon predavanja uslijedio je razgovor i rasprava o izloženim temama.
Vrhunac proslave velikog jubileja subotičkih franjevaca bila je svečana misa zahvalnica u franjevačkoj crkvi Sv. Mihovila. Na početku mise sve okupljene vjernike i goste pozdravio je gvardijan Gruber. Misu je predvodio subotički biskup Ivan Penzeš, koji je zahvalio franjevcima što i danas s ljubavlju rade u Subotici kako su to činili kroz tri duga stoljeća i izrazio nadu da će to nastaviti i u ovom kao i u narednim stoljećima. Prigodne propovijedi održali su biskup Penzeš na mađarskom jeziku i provincijal Vrdoljak na hrvatskom jeziku. Koncelebriralo je dvadesetak svećenika među kojima i predstavnik apostolskog nuncija mons. Filippo Colnago, tajnik Nuncijature. Među uglednim gostima bili su predstavnici Srpske pravoslavne Crkve na čelu s parohom o. Draganom Stokin, predstavnici hrvatske i talijanske diplomacije, predstavnici gradske samouprave kao i predstavnici kulturnih ustanova grada Subotice. Na misi je pjevao zbor crkve Sv. Mihovila pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić. Nakon mise bio je tradicionalni Obred preminuća sv. Franje pred svečevim oltarom.