Istina je prava novost.

SUBOTICA: ZNANSTVENI SKUP “ANTROPOLOŠKE ODREDNICE RELIGIOZNOSTI”

Međunarodni znanstveni skup “Antropološke odrednice religioznosti” održan je 25. i 26. svibnja u Subotici u organizaciji Hrvatsko-akademskog društva i Teološko–katehetskog instituta Subotičke biskupije.

Subotica, 29. 5. 2001. (IKA) – Međunarodni znanstveni skup “Antropološke odrednice religioznosti” održan je 25. i 26. svibnja u Subotici u organizaciji Hrvatsko-akademskog društva i Teološko–katehetskog instituta Subotičke biskupije. Na tom skupu sudjelovali su znanstvenici iz Hrvatske i Jugoslavije, što je ujedno četvrti pokušaj zbližavanja te dvije zemlje na takav način.
Sudionike znanstvenog skupa u petak 25. svibnja pozdravio je voditelj skupa Dujo Runje, potpredsjednik Hrvatskoga akademskog društva. Skupu su nazočili i pozdravili znanstvenike dviju država uime organizaotra mr. Josip Ivanović, predsjednik HAD-a, mr. Andrija Kopilović, prorektor Teološko–katehetskog instituta, dr. Jasmina Kovačević, generalna konzulica Konzulata RH u Subotici, Dijana Mašala Perković uime Hrvatske matice iseljenika, Milan Bandić, diplomatski savjetnik Veleposlanstva RH u Beogradu, zatim dr. Boško Radosavljević uime Izvršnog vijeća Vojvodine, kao i dr. Boško Kovačević uime Otvorenog univerziteta u Subotici.
Prvo predavanje održao je profesor sa Filozofskog fakulteta u Zadru prof. dr. Esad Ćimić na temu “Političko i religijsko u društvu”. Slijedili su predavači s temama: prof. dr. Nikola Skledar (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu) s temom “Čovjek i religija”, doc. dr. Milan Vukomanović (Filozofski faklultet, Beograd) s temom “Asketska religioznost u Jevanđelju po Tomi”, a zbog bolesti nije nazočio skupu prof. dr. Radovan Bigović, dekan Pravoslavnoga bogoslovskog fakulteta u Beogradu.
Skup je nastavljen predavanjem mr. Josipa Ivanovića koji je pročitao zajednički rad samoga izlagača, te Zlatka Šrama i Andrije Kopilovića (Teološko – katehetski institut Subotičke biskupije i HAD) pod nazivom “Religioznost i duševno zdravlje”. Zatim smo čuli izlaganja prof. dr. Stipe Tadića ( Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb) koji je izabrao i naslovio svoju temu “Društveno-povijesni i socioreligijski čimenici nastanka crkvenih pokreta”, te predavanje prof. dr. Čedomira Čupića (Fakultet političkih nauka, Beograd) s temom “Politička kultura i religioznost – uloga i značaj u višekonfesionalnoj i višenacionalnoj državi”. Posljednja dva predavanja održali su dr. Boško Kovačević s temom “Crkvenost i politika” i Tomislav Žigmanov (Hrvatsko akademsko društvo) na temu “Narav kršćanskog morala i etičke paradigme između teonomnoga i autonomnog principa”.
Drugoga dana znanstvenog skupa, 26. svibnja, prvo predavanje održao je dr. Vine Mihaljević (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb) na temu “Sredstva društvene komunikacije i vrijednosna usmjerenost”. Mr. Andrija Kopilović govorio je na temu “Religija i očuvanje nacionalnog identiteta, a zatim su svoja predavanja održali doc. dr. Antun Šundalić (Ekonomski fakultet, Osijek) na temu “Pozicioniranje Crkve u drugom novom vremenu”, doc. dr. Zorica Kuburić (Filozofski fakultet, Novi Sad) s temom “Odnos između materijalnog statusa porodice i stepena religioznosti”. Prof. dr. Jelena Đorđević (Defektološki fakultet, Beograd) govorila je o religiji i politici u svetlosti antropologije, rad Zlatka Šrama, Jasminke Dulić i Duja Runje (Hrvatsko akademsko društvo, Subotica) pod nazivom “Interrelacije religioznosti, autoritarnosti, etnocentrizma i političkih orijentacija” predstavila je Jasminka Dulić, zajednički rad prof. dr. Dragoljuba B. Đorđevia (Mašinski fakultet, Niš) i Dragana Todorovića (Filozofski faklutet, Niš) s temom “Krivudavi drumovi do romskih duša” i posljednje predavanje bilo je također zajednički rad dr. Vojislava Božičkovića (Filozofski fakultet, Beograd), dr. Aleksandre Petrović i dr. Đorđa Kadijevića (Institut za pedagoška istraživanja, Beograd) s temom “Religioznost i uvođenje veoronauke u škole”.
Po završetku predavanja znanstvenici su ocijenili skup izuzetnim događajem, jer su se po prvi puta od izbijanja rata na području nekadašnje Jugoslavije okupili stručnjaci koji imaju što reći. Zadovoljstvo zbog susreta izrazili su predavači iz RH i Jugoslavije sa željom da se što prije okupe na nekom od sličnih skupova. (i05588hr/aan/mjb)