Split, (IKA) – Sudionike Međunarodnog znanstvenog skupa “Splitska hagiografska baština: povijest, legenda, tekst”, koji se održava 26. i 27. rujna u Splitu, primio je 26. rujna splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Tom je prigodom nadbiskup za goste priredio domjenak. Budući da se simpozij na osobit način bavi životima splitskih svetaca sv. Dujma i sv. Anastazija, nadbiskup je istaknuo važnost teme za grad Split i mjesnu Crkvu. “Prije dvadeset i nešto godina izišla je knjiga Željka Mardešića ‘Povratak svetoga’, a ovdje s ovom temom vidimo jedan drugi smjer: hod prema Svetomu. U našoj je Saloni kršćanstvo stupilo u kontakt s obalom Jadrana, a onda i s nama Hrvatima. Nadalje, nijedan grad nema takav kontinuitet kao što ga ima Salona i Split danas. Nijedan grad nema takvu povezanost između svoga sveca, svojih svetaca kao grad Split jer sv. Dujam i sv. Staš te drugi sveci solinski mučenici ovdje su živjeli i dali svoje svjedočanstvo za Krista”, kazao je nadbiskup. U nastavku je istaknuo kako je potrebno vrednovati svoje svece i stoga jer su živjeli u vremenima koja nam nisu strana. “Živjeli su u vremenu čovjeka, a čovjek je pokvarljiva roba, u vrijeme potkupljivanja i pronevjere. To je prisutno i danas. Oni su dali svjedočanstvo novoga čovjeka, čovjeka principa i poštenja kojega bi trebalo danas ponovno otkrivati. Nadalje, hagiografija pomaže našoj historiografiji, arhivi koji su na papiru i u kamenu otkrivaju naše povijesne dimenzije, ali ih ne proučavamo radi prošlosti. Oni su prije svega živa memorija ovoga grada, naraštaja, kulture, kršćanske civilizacije koja je utkana u sve naše odnose, u našu kulturu i duhovnost, moral i društvene odnose. Poznavajući njih mi tražimo sebe i rađamo iznova sebe”, istaknuo je nadbiskup Barišić. Osvrnuvši se na cara Dioklecijana koji je odredio kraj Dujmu a koji postaje, na njegovo iznenađenje, novi početak, istaknuo je: “Dioklecijanova pobjeda postaje poraz jer pobjeđuje Dujam. Sveci na svoj način imaju ključ čitanja povijesti, svjedoče da ona nije nešto zatvoreno što se može kontrolirati nego nešto otvoreno te oni postaju proroci za budućnost”. Budući da je nadbiskup nazočio jednom dijelu predavanja kazao je da su ona bila veoma bogata te da upućuju kako se ta tema ne može iscrpsti jednim simpozijem nego da je potreban projekt od pet do deset godina za otkrivati to bogatstvo, izrazivši nadu da će uskoro izići i zbornik sa simpozija. “Najveća je baština koju su nam sveci posvjedočili i dali: Bog. Stoga je ovo otkrivanje naše hagiografske baštine hod prema Svetomu, prema Bogu”, zaključio je nadbiskup.