Pariz, 23. 7. 2001. (IKA) – U Francuskoj onaj koji se rodi s nekom tjelesnom manom ima prava na naknadu štete što je rođen. Plaćat će je liječnici, krivi što nisu savjetovali majci da učini pobačaj. Najnovija je to odluka francuskog Kasacijskog suda. No, pravo na “ne roditi se”, kako su ga nazvali francuski suci, vraća pravni sustav i ljudska prava nekoliko tisuća godina unatrag: u doba Sparte kada su djeca s deformacijama bila ostavljana na brdu Tayget, a u Rimu su ih bacali s Tarpejske litice, nedaleko od Kapitolija i Foruma, simbola prava i civilizacije. Pariški Kasacijski sud je tragovima Aristotela i Cicerona ustanovio da je “bolje umrijeti nego se roditi nepokretan”. Ako liječnik zna da će se dijete roditi bolesno, ističe se u odluci, ima moralnu obvezu savjetovati majci pobačaj. Ako to ne učini, istodobno postaje odgovoran za bolest i kao takav dužan je platiti posljedice malenom, “prisiljenom”, kako se ističe, kojem je dopustio doći na svijet kada je mogao izbjeći sve patnje tako da mu ne da ugledati svjetlo dana. Reakcije na tu odluku vrlo su žestoke. Francuski ministar zapošljavanja i solidarnosti Segolene Royal najavio je pokretanje opće rasprave o “odnosu etike i hendikepa”. Najveće poniženje zbog te odluke doživjele su obitelji hendikepirane djece, koji su tu odluku nazvali “velikom uvredom za našu djecu i napore koje mi roditelji činimo”. Različite udruge potpore, najmanje 3 i pol milijuna osoba, obitelji i dragovoljci, najavili su velike prosvjede zbog te odluke francuskog suda, sve do novih političkih konzultacija, a glas će dati onima koji budu zastupali dostojanstveniju liniju od linije francuskog suda. (i07303rv/sa)