Prag, 25. 7. 1995. (IKA/KAP) – Pet godina nakon politi~kih promjena u Đečkoj, Moravskoj i Slova~koj, goruđi problem tajnozarešenih i oženjenih sveđenika u tamočnjim Crkvama joč uvijek nije riječen. Poznavatelji crkvenih prilika isti~u da su tajno zarešeni i oženjeni sveđenici i biskupi iz tzv. “tajnih Crkava”, koje su u isto~noeuropskim zemljama nastajale za vrijeme komunizma, joč uvijek “trn u oku” ne samo redovitoj crkvenoj hijerarhiji, nego i državnim vlastima. Kako je “Kathpress” doznao iz pračkih crkvenih krugova, pred ostvarenjem je personalna “eparhija”, koju bi vodio biskup Jan Blaha, a koja bi pokrivala cijelo podru~je bivče Đečkoslova~ke, te bi joj pripadali svi tako tajno zarešeni sveđenici.
Neki se pak europski teolozi, mešu njima i ugledni pastoralni teolog prof. dr. Josef Rabas, zauzimaju za “bioločko rječenje” problema tajnozarešenih sveđenika, predlažuđi da ih se jednostavno pusti izumrijeti. Takav je njegov prijedlog naičao na žestoke osude sveđenika iz “tajne Crkve”, od kojih je najglasniji tajno zarešeni biskup Jan Blaha. Njega je u vrijeme komunisti~kih represija tajno zaredio biskup iz Augsburga najprije za sveđenika, a zatim, uz pristanak Sv. Stolice, i za biskupa. Nakon demokratskih promjena u Đečkoj, taj biskup viče ne obavlja biskupsku službu, nego radi u Brnu kao u~itelj i “vikend-sveđenik”. Izmešu službene i tajne crkvene hijerarhije u Đečkoj i Slova~koj, postoje mnogi nerječeni problemi, isti~e biskup Blaha, navodeđi posebno problem odgovornosti “za suradnju ondačnje službene Crkve s komunisti~kim vlastima i tajnom policijom”.
Sv. Stolica takošer s velikom pozornočđu prati razvoj odnosa izmešu tajne i službene Crkve na podru~ju bivče Đečkoslova~ke, a kao najavu rječenja postojeđega spora mnogi vide imenovanje vatikanskoga diplomata porijeklom iz Moravske dr. Karela Simandla novim generalnim tajnikom Đečke biskupske konferencije.