Budi dio naše mreže
Izbornik

Supek, Beljo i Grubišić kod kardinala Kuharića

Zagreb (IKA )

Predsjednik HAZU akademik Ivan Supek, ravnatelj hrvatske Matice iseljenika Ante Beljo i predsjednik Vijeća Hrvatske akademske udruge Split mr. don Ivan Grubišić pohodili su u srijedu 27. travnja o.g. zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franju Kuharića u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu.

Zagreb, 27. 4. 1994. (IKA) – Predsjednik HAZU akademik Ivan Supek, ravnatelj hrvatske Matice iseljenika Ante Beljo i predsjednik Vijeća Hrvatske akademske udruge Split mr. don Ivan Grubišić pohodili su u srijedu 27. travnja o.g. zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franju Kuharića u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. Došli su ga upoznati s namisli nacionalnog projekta “Svijećnjak duhovnog zajedništva hrvatskog naroda” i “Božićna svijeća mira”. Riječ je o naumu koji je izrastao u krugu Hrvatske akademske udruge Split pod vodstvom mr. Ivana Grubišića, a prihvatili su ga i podupiru ga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Matica hrvatska i Hrvatska matica iseljenika. Svijećnjak i svijeća, poput ognjišta i ognja, trebali bi označiti i utvrđivati duhovno kulturalno jedinstvo svih baštinika i štovatelja hrvatske narodne baštine. U njima bi se nastavila i prikladno posuvremenila tisućljetna kršćanska i predkršćanska tradicija paljenja Badnjaka na pradjedovskim ognjištima. U tom svijećnjaku i toj svijeći sažela bi se iskustva i dosadašnji pokušaji isticanja velikih simbola hrvatskoga naroda kao što su se posljednjih desetljeća u sklopu raznih slavlja posebno isticali likovi Gospe Velikoga Zavjeta, Višeslavov križ, Hrvatski zavjetni križ, lik Majke Božje Bistričke i drugi. Sada bi hrvatski umjetnici trebali iz svega toga iskustva i vlastitog nadahnuća stvoriti umjetnički snažne i prepoznatljive simbole koji bi postali svojina cijeloga naroda. Kao izraz zajedničke baštine oni bi trebali biti prihvatljivi i razumljivi ne samo vjernicima, nego svim štovateljima iste baštine. Predviđen je i poseban umjetnički tekst za obred paljenja te svijeće u obiteljima i drugim zajednicama. Svaki bi primjerak bio označen svojim brojem, a nacionalni odbor toga pothvata vodio bi kartoteku svih primjeraka. Uz svaki bi primjerak s istim brojem išla i umjetnički izrađena spomen-knjižica. Božićna svijeća mira također će biti umjetnički oblikovana i bit će posebno svjedočanstvo mirotvorstva i zov mira. Uskoro će biti raspisan natječaj za idejna rješenja u kome će moći sudjelovati svi zainteresirani likovni umjetnici, odnosno pisci. Radove će ocijeniti i najbolje izabrati poseban žiri sastavljen od stručnjaka iz svih hrvatskih krajeva. Predmjeva se da bi prvi svijećnjak sa svijećom mogao biti predan Svetom Ocu kad najesen, ako se nade ispune, pohodi Hrvatsku.
Ustanove koje prihvaćaju i podupiru naum trebale bi stvoriti poseban nacionalni odbor, odnosno “Zakladu svijećnjaka i svijeće” koja bi, kao bezprofitna organizacija, vodila cijeli taj posao. Uskoro će inicijatori o svemu izvjestiti javnost posebnim okruglim stolom i tiskovnom konferencijom u Zagrebu.
Don Ivan Grubišić darovao je Kardinalu knjigu “Religija i sloboda”, nedavno objavljeni zbornik radova više autora o odnosima vjerskih zajednica i države u cijelo doba komunističke vladavine, te o odnosu te vlasti prema fenomenu religije. Izvjestio ga je i o drugim pothvatima Instituta za primjenjena društvena istraživanja – Centar Split u proučavanju pojave religioznosti na našim prostorima. Splitski centar spomenutog Instituta trebao bi se specijalizirati baš za sociološko-religijska istraživanja. Centar uspostavlja veze i u tom smislu postiže veliko zanimanje brojnih sličnih istraživačkih centara širom svijeta. Svoje će znanstvene usluge moći staviti na raspolaganje i Crkvi, kako redovitom suradnjom tako i izradbom specijalnih projekata po narudžbi. S tako organiziranim centrom mogao bi se povezati i posebni interdisciplinarni i međufakultetski postdiplomski studij znanosti o religiji.
Mr. Grubišić izvjestio je Kardinala i o Filozofsko-teološkoj tribini koja djeluje u Splitu u sklopu spomenutog Instituta i Udruge te svakog utorka okuplja i više od tristo slušatelja u dvorani u tvrđavi Gripe. Rad tribine tako je tematski raspoređen da bude četvorogodišnji tečaj religijske kulture. Sve je to također prilog reevangelizaciji suvremenog društva. Zanimljivo je da u sklopu te djelatnosti brojni splitski pravnici i liječnici u određene sate pružaju potrebnim građanima besplatno svoje usluge. I velika skupina prosvjetnih djelatnika daje mladim ugostiteljima besplatne pouke iz stranih jezika.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika izvjestio je Kardinala i o pripremama za Drugi svjetski kongres hrvatskog iseljeništva s posebnim nastojanjem da se Hrvati izvan domovine povezuju zajedničkim pothvatima, a da se među njih ne šire nadmetanja i suprotstavljanja domovinskih političkih stranaka. Akademik Supek je u razgovoru istaknuo kako se u Rabu sprema podizanje spomenika jednom od u svijetu najpoznatijih Hrvata, Rabljaninu, nekoć splitskom nadbiskupu, Markantunu de Dominisu (Gospodnetiću) koji je živio na prelazu 16. i 17. stoljeća, te je zbog svojih veza s anglikancima i protestantima bio osuđen od crkvenih vlasti. Ne bi li bilo prikladno da se u krugu Crkve taj slučaj iznova istraži i da se s tog velikog hrvatskog učenjaka skine osuda, kao što je već skinuta s Galileja? To će se pitanje vjerojatno naći pred odgovarajućim crkvenim stručnjacima, no i bez novih crkvenih rješenja glede cjeline De Dominisova lika, nema zapreke isticati stvarne i još uvijek suvremene vrijednosti njegova djela.