Supetar, (IKA) – U organizaciji svećenika Bračkoga dekanata, u subotu 3. prosinca prikazan je u kino dvorani grada Supetra na otoku Braču dokumentarni igrani film “Huda jama – strogo čuvana tajna” autora Romana Leljka. Film je snimljen u produkciji američke filmske tvrtke iFilms LLC u suradnji s Hrvatskim filmskim institutom. Prema predlošku istoimene Leljakove knjige film govori o stradanju hrvatskih, slovenskih i austrijskih civila koje su bez suđenja zvjerski mučili i pogubili komunisti 1945. godine, par tjedana nakon završetka Drugoga svjetskoga rata. Tada su partizani u tu jamu nagurali nekoliko desetaka tisuća mladih ljudi, djevojaka te ih žive zazidali u okna rudnika u kojima su preminuli mučeničkom smrću.
Autor Leljak iz Đurmanovca kod Krapine samostalni je istraživač, pisac i novinar koji je 5. lipnja 1989. godine otkrio Hudu jamu, smještenu između Celja i Laškoga u Sloveniji. Blizu naselja Huda jama nalazi se rudnik Huda jama u čijemu sklopu je rudarsko okno Barbarin rov, mjesto na kojemu je počinjen jedan od najvećih zločina u svijetu. Slovenski je publicist i istražitelj UDBA-inih arhiva u Sloveniji i autor niza knjiga koji otkriva jugokomunističke zločine.
Pozdravljajući okupljene posjetitelje u bračkoj kino dvorani autor filma Leljak istaknuo je kako je istraživanjem Hudine jame upoznao povijest malo drugačije. Bio sam dio komunističke ideologije. Nisam mogao ni misliti da se na području Slovenije nalaze logori i jame u kojima je likvidirano više tisuća nedužnih ljudi, istaknuo je Leljak, istražitelj arhiva UDBA-e i masovnih zločina jugokomunističke vojske. Podsjetio je, pritom, na događanja iz 1945. g., pojasnivši kako je na području Slovenije za odlaska u Bleiburg i ostale logore bilo zatočeno oko 25.000 ljudi, među kojima je bilo 17.000 Hrvata. Svi su oni bili likvidirani po slovenskim jamama, a dio i u Hudoj jami. Prema podacima do kojih je došao, u tome stratištu život je okončalo u stravičnim mukama oko 2000 Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Nijemaca. Zarobljenici su morali pri ulasku u jamu kleknuti, a zatim su dobili udarac rudarskim krampom po glavi. Njihova su tjelesa bila poredana u jami, a među njima je bilo i žena. Zločine nad tim civilima, djecom, ženama i starcima, izvršili su partizani, pripadnici I. bataljuna KNOJ–a pod vodstvom Benjamina Žižmana, i to mladići od 15. do 27. godine života. Zarobljenici su bili bačeni u jamu duboku 48 metara i čekali su smrt gledajući kako druge bacaju na njih. Kako bi se zločin prikrio pristup grobnoj jami zazidan je s deset pregrada a između njih je na više od 100 metara nasuta sipina i zemlja. Film je, prema riječima Leljaka, povijestan jer prikazuje sve ono što se tamo dogodilo te one koji su odgovorni za taj zločin. Upozorio je da još uvijek nitko nije odgovarao za stravične zločine počinjene u Hudoj jami, premda je kao istražitelj toga zločina do sada podnio nekoliko kaznenih prijava protiv počinitelja i odgovornih. Istaknuo je da su sve kaznene prijave do sada ostale samo na obavijesnim razgovorima i izjavama uzetima od odgovornih osoba. U listopadu ove godine kod kapele na ulazu u Barbarin rov uz pogrebne obrede ispraćene su prve žrtve masovnoga pokolja, te je tako započeo dostojanstven pokop za oko 800 žrtava čiji su posmrtni ostaci do sada iskopani.
Hvarski biskup Slobodan Štambuk izrazio je zadovoljstvo što je organizator projekcije filma “Huda jama – strogo čuvana tajna” dekanat otoka Brača. Ujedno je izrazio žalost što se i ostale institucije nisu uključile u organizaciju toga događaja. “Ponosan sam što moja Crkva nije zaboravila kojemu narodu pripada. Želimo to ovom prigodom istaknuti. ‘Bio bih ništarija kada ne bih osjetio bilo svojega naroda’, poručio nam je naš blaženik, uskoro svetac, Alojzije Stepinac. Želimo to i mi ponavljati, svi mi koji pripadamo hrvatskom narodu. Neka film bude naša želja da pokopamo svoje mrtve. Neka bude izraz našega poštovanja prema žrtvama, ali i put prema traganju za istinom, poručio je hvarski biskup na projekciji filma.
Uz brojne posjetitelje koji su ispunili tamošnju kino dvoranu, projekciji dokumentarnoga filma nazočio je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja u Vladi RH Lovro Kuščević, zatim dekan Bračkoga dekanata supetarski župnik Toni Plenković, nekoliko bračkih svećenika i pristiglih redovnica. Posjetitelji su na kraju pljeskom nagradili redatelja filma zbog njegova razotkrivanja povijesnih zlodjela na području Slovenije.