Banja Luka, (IKA/KTA) – Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je u Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci 13. veljače američkog diplomatu Louisa J. Crishocka, šefa banjolučkog Ureda veleposlanstva SAD-a u BiH, i njegovu pratnju. U dužem razgovoru američki diplomat se posebno zanimao za sadašnje prilike katoličkog pučanstva na području Banjolučke biskupije.
Biskup je Chrishocku predstavio konkretne podatke o broju vjernika, župa i samostana; o ratnim stradanjima vjernika i vjerskih objekata; o svome nastojanju oko promoviranja istine i pravde te obrane osnovnih ljudskih i građanskih prava i sloboda za svakog čovjeka, svaku etničku skupinu i vjersku zajednicu, pa tako i oko istine s obzirom na drastično i nemilosrdno iskorjenjivanje katoličke populacije iz dvije trećine njegove biskupije, koje se nalaze na području entiteta Republike Srpske. Iznio je više konkretnih slučajeva bezobzirnog primjenjivanja “zakona sile” – i u poslijeratnom periodu – od strane lokalnih vlasti i nekih utjecajnih međunarodnih predstavnika. Spomenuo je mnogobrojne svoje susrete i razgovore s predstavnicima politike, diplomacije i humanitarnih organizacija, među kojima su bili mnogi susreti i s američkim predstavnicima. Nadodao je kako je “razočaran nejedinstvenošću, neodlučnošću, nevjerodostojnošću, nepoštenjem i sebičnošću mnogih i domaćih i stranih političara”.
Biskup Komarica je naveo da je i dalje najžurnija pomoć – politička, pravna i materijalna oko povratka i ostanka svima onima koji se žele vratiti u svoj rodni kraj, pa tako i katolicima. Istaknuo je da “nikako ne može biti dobro za budućnost BiH što se iz nje iskorjenjuje jedan od njena tri domicilna naroda – hrvatski narod; što je na području Banjolučke biskupije u entitetu Republike Srpske od prijeratnih 70.000 katolika sada samo oko 6500, većinom starije dobi, a na području cijele Republike Srpske od prijeratnih oko 220.000 sada tek 12.500 katolika. Zamolio je svoga sugovornika da i Vlada SAD pruži odlučniju političku i materijalnu pomoć za izgradnju pravne države na području cijele BiH, pa tako i šire banjolučke regije, odnosno Banjolučke biskupije. Posebno je još spomenuo neprestano opstruiranje Vlasti Republike Srpske da se konačno vrate posmrtni ostaci još od 16. lipnja 1992. godine otetog i ubijenog župnika iz Nove Topole kod Bosanske Gradiške Ratka Grgića te opstruiranje poštivanja Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u BiH od strane općinskih vlasti u Drvaru, u Federaciji BiH, koje ne dopuštaju ponovnu izgradnju katoličke crkve umjesto porušene župne crkve i župske kuće u tom gradu.
Crishock je zahvalio biskupu Komarici na informacijama i obećao je pomoći, koliko bude mogao, u rješavanju barem nekih od mnogobrojnih problema s kojima se susreće katolička populacija na području Banjolučke biskupije i Bosanske posavine.