Vukovar, (IKA/TU) – Susret djelatnika Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku i Franjevačke klasične gimnazije fra Marijana Lanosovića u Slavonskom Brodu sa đakovačko-osječkim nadbiskupom Đurom Hranićem održan je 7. listopada u prostorijama Pastoralnoga centra sv. Bono u Vukovaru. Susret je, nakon srdačne dobrodošlice vukovarskih franjevaca, započeo molitvom koju je na temu Hvalospjeva ljubavi pripremio i vodio o. Hrvoje Mravak, DI, vjeroučitelj i duhovnik osječke gimnazije.
Nadbiskup je u pozdravu podsjetio da je to drugi takav susret (prvi je održan prošle godine u Đakovu) te da je on mala poludnevna duhovna obnova koja treba poslužiti snaženju identiteta katoličkih škola. Budući da se povećava broj katoličkih škola u RH, javlja se i potreba veće međusobne povezanosti i suradnje među njima. U tu je svrhu pri HBK osnovan ured za katoličke škole, a na prijedlog požeškoga biskupa Antuna Škvorčevića da se pri svakoj biskupiji osnuje takav ured, ured je osnovan i za našu nadbiskupiju. Voditeljem je imenovan o. Sebastian Šujević, DI, ravnatelj osječke gimnazije.

Nakon kratkog pozdrava ravnatelja Šujevića i fra Klaudija Milohanovića, OFM, ravnatelja iz Slavonskoga Broda, slijedilo je predavanje “Vidjeti očima ljubavi. Od intimnosti bračnoga života do strpljivoga realizma odgoja djece” koje je održao dr. Vladimir Dugalić, profesor na KBF-u u Đakovu. Predstavio je prisutnima apostolsku pobudnicu pape Franje “Amoris laetitia”, dokument koji daje odgovore modernomu čovjeku na njegova brojna pitanja vezana uz bračni život i njegovu sakramentalnost. Istaknuo je kako je brak proces te da su vjernici pozvani svjedočiti, tj. pokazati svijetu radost i ljepotu bračnoga života. Slijedila je plenarna rasprava nakon koje su svi prisutni sudjelovali na euharistijskom slavlju koje je u samostanskoj crkvi Sv. Filipa i Jakova predvodio mons. Hranić uz koncelebraciju o. Sebastiana, fra Klaudija, o. Ante Topića, DI, i o. o. Mravka.

Homiliju je dr. Dugalić počeo pričom o čovjeku koji je preminuo u pustinji, tik do izvora, jer nije mogao vjerovati da je naišao na oazu. Propovjednik je tog čovjeka usporedio s modernim čovjekom koji izvor života drži prividom, opsjenom, nemogućim te umire od žeđi. Moderni čovjek ne moli. Uz blagdan Kraljice svete krunice upoznao je prisutne s tom dragocjenom molitvom, s njezinim nastankom i razvojem. Na kraju je potaknuo sve na molitvu krunice, napose u obitelji. Zajednički objed u blagovaonici Franjevačkoga samostana slijedio je nakon misnoga slavlja, a susret je završio kratkim obilaskom grada na Dunavu.