Susret djelatnika katoličkih škola Požeške biskupije
Susret djelatnika katoličkih škola
Požega (IKA )
Požega, (IKA) – Prije početka nove školske godine, 5. rujna u Požegi su se susreli djelatnici katoličkih škola Požeške biskupije, iz Katoličke osnovne škole i Katoličke gimnazije u Požegi te iz Katoličke osnovne škole i Katoličke klasične gimnazije u Virovitici. Susret je organizirao Ured za katoličke škole Požeške biskupije na čelu s predstojnikom Ivicom Žuljevićem, a na njemu je sudjelovao i požeški biskup Antun Škvorčević. Prvi dio programa u Maloj dvorani sv. Terezije Avilske započeo je molitvom i čitanjem evanđeoskog ulomka u kojemu Isus poziva Petra “Duc in altum – Povezi na širinu”, što je geslo katoličkih škola Požeške biskupije. Potom je predstojnik Žuljević uputio riječi pozdrava biskupu, osnivaču škola, te dobrodošlicu svima okupljenima, napose djelatnicima novoosnovane Katoličke osnovne škole u Virovitici.
Biskup je govorio – ne samo kao pastir požeške mjesne Crkve, niti samo u svojstvu onoga koji promiče odgoj i obrazovanje u Požeškoj biskupiji – nego i kao predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katolički odgoj. Izlaganje je započeo pitanjem: S kakvim raspoloženjem započinjemo novu školsku godinu? Spomenuo je kako naviješteno evanđelje u više svojih sastavnica otvara učiteljima obzor na kojem se odvija odgoj i obrazovanje u katoličkim školama te ih je pozvao da budu radosni što u njima djeluju. Među ostalim je istaknuo da Isus kako ga predstavlja evanđelist nije želio ostati na kopnu, na obali, nego je zamolio Petra da uđe u njegovu lađu te iz nje poučava narod. Više je razloga te Isusove želje, rekao je biskup, uputivši na to da Petrova lađa iz koje Isus propovijeda podsjeća na Crkvu kojoj je Petar na čelu, da poučavanje iz lađe svjedoči kako Isus nije htio statičnu, nego dinamičnu, živu Crkvu, zajednicu u pokretu, usmjerenu prema cilju koji joj je on dao. Uputio je na to da su ciljevi koje postavljaju ljudi uvijek ograničeni, nerijetko označeni sebičnošću i zlom, te je podsjetio kako smo i danas svjedoci mnogih nevolja do kojih su dovele određene ljudske strategije, a da su između ostalog njihove žrtve migranti i prognanici koji su se ovih dana u dramatičnom broju uputili u Europu. Protumačio je da Isus nije poput filozofa koji nudi neke ljudski smišljene projekte, nego je jedinstvena pojava u povijesti čovječanstva, Bog i čovjek koji je strategijom Božje ljubavi moćan probiti granice sebičnosti, zla i smrti, povesti čovjeka prema njegovoj punoj slobodi, dostojanstvu i smislu. Rekao je da Isus ne zastupa neke teorije, ideologiju, nego je On Put, Život, Istina, i zato uvijek aktualan tijekom dvije tisuće godina – do danas. Istaknuo je da je stoga razložno Isusa Krista postaviti temeljem odgojno-obrazovnog sustava da On mladog čovjeka u njegovu nastojanju da osvoji život povede putem kojim se stiže k cilju. To je polazište naših katoličkih škola, snažnim je riječima zaključio biskup i posvjedočio: Mene to oduševljava. U Isusu Kristu nisam neka sporedna, beznačajna osoba, nego biće u središtu Božje ljubavi, plovim cilju koji mi je postavio Bog.
U drugom dijelu izlaganja biskup Škvorčević je govorio o crkvenim dokumentima, spomenuvši kao ključnu Deklaraciju o odgoju Gravissimum educationis II. vatikanskog sabora na kojoj se temelji i nacrt Odgojno-obrazovnog projekta izrađenog pri Nacionalnom uredu za katoličke škole kao pomoć školama u konkretnom ostvarenju evanđeoskih načela. Jedna od veoma važnih zasada toga dokumenta jest, pojasnio je biskup, ostvariti prijelaz od škole institucije prema školi zajednici. To znači, nastavio je, da učenika treba prihvatiti kao jedinstvenu i neponovljivu osobu, tjelesno-duhovno biće, kojemu nije dovoljno posredovati samo neka znanja po kojima bi se uključio u proizvodno-potrošačko društvo, nego mu pomoći da se cjelovito izgradi. Zato se uz obrazovanje zauzimamo za odgoj koji potiče njegovu slobodu da živi čovjeka po Isusovu modelu i u njemu pronađe svoj smisao. Dodao je da svaki djelatnik ovih škola treba imati takav pristup prema povjerenim učenicima, a kao pomoć u ostvarivanju toga, svaka škola treba oblikovati Odgojno-obrazovni projekt i ostvarivati ga. U posljednjem dijelu izlaganja biskup je predstavio mjesto katoličkih škola u našem društvu, polazeći od određenih crkvenih dokumenata i ugovora koje je sklopila Republika Hrvatska sa Svetom Stolicom. Pojasnio je što je to odgojno-obrazovna zajednica i istaknuo važnost uloge učitelja, napose vjeroučitelja u katoličkim školama. Na kraju je zahvalio svima za požrtvovnost kojom nastoje vršiti učiteljski službu u katoličkim školama i poželio dobar početak novoimenovanim ravnateljima prof. Ivici Bedeničiću u Katoličkoj gimnaziji u Požegi i vlč. Mariju Večeriću u Katoličkoj osnovnoj školi u Virovitici.
U drugom dijelu susreta, kojim je koordinirao predstojnik Žuljević, ravnatelj Bedeničić je kratkom prezentacijom prikazao kako bi se trebao primijeniti odgojno-obrazovni projekt u Katoličkoj gimnaziji u Požegi, a potom je svaki od ravnatelja predstavio nove djelatnike svoje škole. Predstojnik Ureda za katoličke škole otvorio je potom još neka pitanja praktične naravi, te iz svoga dugogodišnjeg iskustva dao konkretne smjernice za novu školsku godinu. Uslijedio je molitveni dio susreta, euharistijsko klanjanje u katedrali koje su priredili vjeroučitelji Krunoslav Siroglavić i Marijan Pavelić, a sudjelovali su predstavnici svih četiriju škola. Program susreta nastavio se okrepom u prostorima Odgojno-obrazovnog centra, a potom su svi djelatnici, napose oni iz virovitičkih škola, imali priliku posjetiti Riznicu požeške katedrale.