Susret djelatnika katoličkih škola

Rabac, (IKA) – U organizaciji Saveza katoličkih škola Hrvatske 5. i 6. ožujka u Rapcu je održan stručni skup za prosvjetne djelatnike katoličkih škola na temu “Katolička škola u službi cjelovitog odgoja osobe”. U ime Hrvatske biskupske konferencije okupljene ravnatelje i profesore katoličkih škola pozdravio je predsjednik Odbora HBK za katoličke škole i visoka crkvena učilišta riječki nadbiskup Ivan Devčić, istaknuvši kako je Crkva uvijek posvećivala veliku pozornost znanju, ali ne bez odgoja cjelovite osobe. “Važno nam je znanje, ali važni su nam i ljudi koji će se na ispravan način služiti znanjem”, prokomentirao je nadbiskup. U ime HBK riječki nadbiskup se zahvalio Renovabisu, katolicima u Njemačkoj i njemačkoj Vladi što su omogućili taj seminar, izrazivši posebnu zahvalnost što prepoznaju značenje katoličkih škola. Djelatnicima katoličkih škola zahvalio je za njihov dragocjeni rad.
U ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta na skupu je bio nazočan državni tajnik dr. Nevio Šetić. Istaknuvši da to Ministarstvo doista pozorno prati rad katoličkih škola, kazao je da prvi puta u 14 godina samostalnosti Hrvatske obrazovanje dobiva prioritet u perspektivi razvoja. Znanje jest ono što će nas učiniti konkurentnim Europi, istaknuo je dr. Šetić. Ocijenio je da katoličke škole moraju jače u stvarnosti objasniti što katoličke gimnazije jesu i što mogu pružiti u europskom okruženju. Poručio je da će Ministarstvo podupirati takve skupove i omogućiti stabilno financiranje katoličkih škola. U ime Renovabisa nazočnima se obratio Herbert Schedler, pojasnivši njihove interese i solidarnost prema katoličkim školama u Hrvatskoj, ali i školama srednje i istočne Europe. Istaknuo je da u zapadnim zemljama mediji stavljaju u pitanje obrazovanje i da se učenici obrazuju samo kao ulaganje koje će se isplatiti te je na kraju zaključio da je uloga katoličkih škola da se tome suprotstave.

Prvo izlaganje na temu “Identitet katoličke škole” održao je vlč. mr. Pavao Crnjac. Ukazao je da bi polazište odgojne djelatnosti u katoličkim školama trebalo usmjeriti na cjeloviti odgoj učenika kao osobe, te ga osposobiti za samoodgoj, odnosno izgrađivanje sebe kao snažne i sigurne osobnosti. Kulturni identitet škole odnosi se na potrebe sinteze života i vjere, koje se također ne može odvojiti od potrebe “škole za sve”, naročito one mlade ljude koji su na neki način prikraćeni. Kazao je također da su vrednote koje katolička škola promiče i osobnost, društvenost i religioznost. Zaključio je da je škola dakle odgojna zajednica u kojoj povoljna socijalna klima stvara preduvjete za cjeloviti odgoj osobe.
Drugo izlaganje na temu “Katolička škola kao izazov za profesore, učenike i roditelje” održao je mr. don Niko Tunjić. Istaknuo je važnost povezanosti učenika i profesora u katoličkim školama, ali i suradnje svih školskih djelatnika međusobno. Prokomentirao je da bi također trebalo pridati pozornost razvoju suradnje između škole i roditelja. Potkrijepio je izlaganje rezultatima novijih istraživanja o katoličkim školama diljem svijeta, posebice o motivima zbog kojih roditelji upisuju svoju djecu u katoličke škole. Naglasak na odgojnim vrednotama koje promoviraju katoličke škole razlog je da je veliki broj učenika katoličkih škola upravo iz obitelji koje nisu katoličke vjeroispovijesti. Prvi dan završio je predstavljanjem programa “Katolička škola u promicanju društvenog nauka Crkve”, i uz program koji je pripremio Dječji zbor “Sv. Andrije” župe Rabac. Na otvaranju skupa pjevali su ženska klapa Ladonja i zbor iz Pazinskog kolegija.

Rad je u subotu 6. ožujka započeo s dva prijepodnevna izlaganja. Profesorica mr. Jasna Šego u predavanju “Integracija vjere i kulture u katoličkoj školi” istaknula je ulogu katoličkih škola kao povlašteno mjesto cjelovitog odgoja. Sagledavši ulogu katoličkih škola sa svih aspekata njezine važnosti, iscrpno je razradila njezinu ulogu kroz aspekte vjere, života, kulture, znanosti, davši profesorima ideje za neke sasvim konkretne teme kao mogućnosti za izvannastavnu, dopunsku ili redovnu nastavu. U drugom izlaganju na temu “Integracija vjere i znanosti” akademik Vladimir Paar predstavio je niz pojedinačnih problema s kojima se susreću ili sučeljavaju znanost i vjera u već uvriježenim stereotipima. Osvijetlio je povijesne zablude koje prate pitanja Galilea, Kopernika, odnosno položaj Crkve, jasno ukazujući na povijesni falsifikat istine za koju postoje nepobitni dokazi; analizirao je dva središnja problema: pitanje postanka svijeta, odnosno velikog praska te problematiku evolucije. S tim u vezi istaknuo je kako su prvi upravo te teorije začeli i dokazivali upravo svećenici, te kako je Crkva neopravdano proglašavana krivom za kočenje znanosti, dok je teorije sa znanstvenim utemeljenjem Crkva prihvaćala.

U diskusiji koja je uslijedila vidljiv je bio interes profesora za te teme. U poslijepodnevnim satima drugi dio programa ostvaren je kroz skupine bližih područja: jezici, humanističko te prirodoslovno područje na kojima su bila izložena po tri koreferata vezana uz nastavu iz spomenutih područja, a s iscrpnim osvrtom na pojedina pitanja nastave određenog predmeta. U plenumu su iznijeti zaključci te izražena želja za narednim organiziranjem ovakvoga skupa. Završnim je govorom ministrova pomoćnika Nenada Markovića dana potpora skupu, pojašnjeno novo restrukturiranje Ministarstva prosvjete, izloženo očitovanje Ministarstva na pitanje prikazivanja video kazete “Nijemi krik”, kratko dotaknuta problematika aktualnih programa za spolni odgoj i AIDS. Nakon večere sudionici skupa opustili su se uz stihove i glazbu Daniela Načinovića i Brune Krajcara.