SUSRET HRVATSKIH I SRPSKIH TEOLOGA U NJEMAEKOJ Susret je priredila Njemaeka biskupska konferencija u sklopu svog pothvata doprinosa miru u bivšoj Jugoslaviji

Berlin, 28. 10. 1996. (IKA) – U sklopu pothvata Njemaeke biskupske konferencije “Doprinos Crkve i religijskih zajednica miru u bivšoj Jugoslaviji”, u mjestu Vlotho blizu Hannovera od 24. d 27. listopada održan je susret njemaekih, hrvatskih i srpskih teologa.
Rijee je o nastavku pothvata zapoeetog g. 1993, kada je inicijativom biskupa u Hidesheimu Josepha Homeyera najprije došlo do susreta pokojnog biskupa Sreaka Badurine i episkopa Ireneja Buloviaa. Glavna svrha tih susretanja je pridonijeti normalizaciji odnosa i uspostavi trajnog mira i dobrosusjedskih odnosa. Okvirna tema ovogodišnjega radnog susreta bila je “Uloga religijskih zajednica u pluralistiekim društvima Europe: Povijesna iskustva i uredbeno-politieke perspektive”. U središtu razmatranja bila su tri referata: “Nehomogena društva u jugoistoenoj Europi: Perspektvie istraživanja zaklade Bertelsmann” dr. Laszla Szarka iz Budimpešte, “Pluralna društva iz pravoslavne perspektive” episkopa Jeremiasa iz Poljske te “Fundamentalizmi i pluralno društvo” Heinz Guenthera Stobbea.
I na ovogodišnjem je susretu, kao i na prošlogodišnjem, sudjelovalo po pet struenjaka sa svake strane. Iz Hrvatske dr. Zvonimir Kureeia (Zagreb), dr. Jure Krišto (Zagreb), mr. Antun Eeeatka (?akovo), mr. Frano Prcela (Split/Dueseldorf) i dr. Jure Zeeevia (Zagreb). Iz Njemaeke dr. Edgar Hoesch (Muenchen), dr. Heinz-Guenther Stobbe (Muenster/Siegen), dr. Manfred Knapp (Hamburg, dr. Zbigniew Wilkiewicz (Vlotho) i dr. Thomas Bremer (Berlin). Iz Srbije dr. Predrag Puzovia (Beograd), dr. Dimitrije Kalezia (Beograd), dr. Milorad Ekmeeia (Beograd), dr. Mihajlo Vojvodia (Beograd) i Slavenko Terzia (Beograd).
Nakon podnesenih referata razvijala se vrlo živa rasprava kod koje su izme?u katolieke i pravoslavne strane dolazila do izražaja i podudarna, ali i razlieita, a ponegdje i sasvim opreena gledišta. Podudarnost i sukladnost je bila primjetna kada se govorilo o više crkvenim, naeelnim i teoretskim pitanjima, a razlike su najviše dolazile do izražaja kad se doticalo pitanje uzroka i naravi rata na našim prostorima s njegovim posljedicama. Unatoe razlieitim vi?enjima susret je, kao i prošlogodišnji, naeelno ocijenjen kao korisno nastojanje i potreban pokušaj razmjene mišljenja o navedenim temama i ispitivanja postojeaih razlika. Sudionici su izrazili svoj dojam da je ove godine bilo lakše razgovarati nego li prošle, istodobno izrazivši nadu da ae eventualni buduai susreti donijeti još znatnije pomake.
U neformalnim razgovorima izme?u plenarnih susreta sa srpske je strane me?u, ostalim, izraženo i oeekivanje da ae dovršenjem procesa reintegracije Baranje, istoene Slavonije i zapadnog Srijema u hrvatsku državu, kada se odnosi izme?u dviju država još više poboljšaju i intenziviraju, biti moguaa lakša komunikacija i opsežnija suradnja na crkvenom podrueju. Zasad je dogovorena razmjena crkvenog tiska, a najavljena je i skori posjet izaslanstva Srpske Pravoslavne Crkve Hrvatskoj. (d10414hr/sa)