Zagreb, Freising, 10. 4. 1995. (IKA) – Susret hrvatskih, srpskih i njema~kih povjesni~ara i teologa održan je, u obliku neslužbenih razgovora, u organizaciji Njema~ke biskupske konferencije u njema~kom gradu Freisingu od 5. do 9. travnja. Tim je razgovorima, inicijativom biskupa Hildesheima Josepha Homayera, prethodio susret biskupa Sređka Badurine i episkopa Ireneja Buloviđa; uslijedio je zatim susret izaslanstava tih Crkava na ~elu sa navedenim crkvenim dostojanstvenicima. Tada je zaklju~eno da se sporne teme povjere stru~njacima s katoli~ke i pravoslavne strane. Program za skup u Freisingu stvoren je pročle godine na savjetovanju održanom u istom gradu. Glavni cilj susreta je uo~iti kako Katoli~ka Crkva u Hrvata i Srpska Pravoslavna Crkva mogu pridonijeti normalizaciji odnosa i uspostavi mira na podru~ju nekadačnje SR Jugoslavije.
Svako se od tri izaslanstava sastojalo od pet ~lanova. Tako su u hrvatsko-katoli~kom izaslanstvu bili: prof. dr. Mile Bogoviđ (Senj-Rijeka), prof. dr. Vladimir Ćerjaviđ (Zagreb), dr. Jure Kričto (Zagreb), dr. Jure Ze~eviđ (Zagreb) i dr. Sređko Džaja (Muenchen); srpsko-pravoslavnu stranu su predstavljali: prof. dr. Milorad Ekme~iđ (Beograd), prof. dr. Dimitrije Kaleziđ (Beograd), prof. dr. Vasilije Krestiđ (Beograd), prof. dr. Predrag Puzoviđ (Beograd) i prof. dr. Slavenko Terziđ (Beograd). Iz Njema~ke su susretu bili nazo~ni: prof. dr. Edgar Hosch (Munchen), prof. dr. Manfred Knapp (Hamburg), prof. dr. Heinz-Gunther Stobbe (Munster), prof. dr. Ekkehard Volkl (Regensburg) i dr. Thomas Bremer (Munster). Najavljeno izaslanstvo Bočnjaka-muslimana otkazalo je svoje sudjelovanje na tom susretu s obrazloženjem da ne mogu kao sugovornike prihvatiti neke ~lanove srpsko-pravoslavnog izaslanstva.
Tijekom susreta srpska i hrvatska izaslanstva su iznijela referate o odnosima svojih Crkava i države u pročlosti i sada, te koreferate o tim odnosima kod druge strane. Dr. Jure Kričto je tako govorio o odnosima Crkve i države kod katoli~kih Hrvata, a dr. Mile Bogoviđ je iznio koreferat o tim odnosima u srpskom pravoslavlju. Na temu “Odnos Crkve i države kod Srba” govorio je prof. dr. Dimitrije Kaleziđ, a koreferat na temu tog odnosa kod Hrvata je iznio prof. dr. Milorad Ekme~iđ. O odnosu vjere i države kod bočnjaka-muslimana govorili su dr. Sređko Džaja i prof. dr. Slavenko Terziđ.
Njema~ki su analiti~ari, pak, dali analize vodeđih vjerskih novina, “Glasa Koncila”, “Pravoslavlja” i “Preporoda”, odnosno kako su te novine prikazale odnos nacije i države. Đlanovi njema~kog izaslanstva su izlagali o temama: “Izvječtaj na temelju iskustva o dosadačnjim komisijama za dijalog”, “Sažetak i prikaz perspektiva”, “Slike o neprijatelju – stereotipi – predrasude”, te “Moguđnost mirenja pomođu mulitilateralnog dijaloga”. Svoje tematske referate su iznijeli i pozvani referenti iz Njema~ke i ćvicarske.
U vrlo živim raspravama hrvatske i srpske strane, do kojih je dolazilo nakon iznočenja referata, do izražaja su dočla razli~ita ili sasvim opre~na višenja stvarnog stanja. Premda nije dočlo do suglasnosti u mnogim spornim pitanjima, sudionici su susret ocijenili kao korisno nastojanje i potreban pokučaj nadilaženja postojeđih razlika, te jednoglasno zaklju~ili kako i u buduđnosti treba nastaviti s takvim ili sli~nim susretima.