Zagreb, (IKA) – U Duhovnom centru sestara Kćeri Božje Ljubavi u Granešini u Zagrebu od 1. do 4. lipnja održan je susret Isusovih malih sestara srednje i istočne Europe. Tema susreta bila je “Duhovnost naših naroda i duhovnost malih sestara u njima: bogatstva za čuvati i dijeliti”. Susretu su nazočile 32 male sestre iz Albanije, Češke, Grčke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije, Srbije, Turske i Ukrajine. Malim sestrama u radu susreta pomogao je sadržajnim i životnim izlaganjima kapucin dr. Zdenko Tomislav Tenšek. On je najprije dao širi pregled svjetskih i europskih zbivanja u posljednjih pet desetljeća, povijesno i religiozno bogatstvo naših naroda, te iz bližeg poznavanja duhovnosti malih sestara i promišljanja na pitanja: kako unijeti kontemplativnu dimenziju naših naroda u suvremenu Europu i svijet, pitanje emocionalne strane posvećenog života i vrednote identiteta vlastitih izvora kao izazov univerzalnosti. Istaknuo je kako vrijednosti naših naroda koje nažalost premalo poznamo i cijenimo, mogu biti odgovor pred izazovom potrošačkog i kompetitivnog društva, u njegovanju gostoljublja, sućuti, iskrenosti i topline u međuljudskim odnosima. Mala sestra Sonja Marija, savjetnica za srednju i istočnu Europe podsjetila je na važnost dvostrukog stava: rast u ukorjenjenju i inkulturaciji i istovremeno u sposobnosti otvaranja pogledu druge, drugoga. Susretu se pridružio i slavljenjem euharistije 1. lipnja zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić. U homiliji je male sestre ohrabrio njegovati duhovnost zajedništva. P. Zdenko Tenšek je u prvom predavanju: “Male sestre pred izazovom globalizacije i europskog ujedinjenja”, a kasnije i u predavanju “Male sestre i evanđeoske vrednote Betlehema, Nazareta i Kalvarije” istaknuo vrijednosti koje su za dijeliti: biti Crkva (male sestre) siromaha i zapostavljenih, biti Crkva (male sestre) dobrote i milosrdne ljubavi, biti Crkva (male sestre) nade i radosti, Crkva (male sestre) mirotvorstva, pomirenja i praštanja i biti Crkva (male sestre) dijaloga sa svijetom kojega Bog ljubi, koji je njihov dom i “teološko mjesto” unošenja Evanđelja. U pozitivnim i kritičkim naglascima povijesnoga i religioznog bogatstva osobito slavenskih naroda predavač je istaknuo dva pristupa istini (oslonivši se na razmišljanja Tomaša Špidlika): pristup istini zapadne i istočne kulture te zaključio: “Čovjeku današnjice i na Istoku i na Zapadu, potrebna je kultura srca, što ne znači sentimentalnost, već sposobnost da čuješ nadahnuće Duha Svetoga i da posjeduješ osjećaj za duhovnu stvarnost”. Primivši navještaj Evanđelja na zdravoj otačkoj predaji, otačka duhovnost je bila osnovica slavenske kulture i religioznosti zahvaljujući Sv. braći. U traženju pak specifičnih stožera duhovnosti Isusovih malih sestara predavač je spomenuo: euharistiju, Evanđelje, ljubav prema Crkvi i molitvu srca kroz prisutnost i adoraciju pred Ljubljenim Bratom i Gospodinom. Duhovnu dimenziju života male sestre imaju ostvarivati na jednostavan način, blizak narodu. No u tu duhovnost važno je unijeti kritički stav sa zahtjevom evangelizacije pučkog izričaja i u njoj njegovati duhovnost srca. Dvije su tu komplementarne dimenzije religioznosti naših naroda: istočni vid kroz molitvu srca, zapadni kroz nježnu prisutnost Marije, Gospodinove majke i molitve krunice. Oboje i Isusova molitva i krunica specifično su evanđeoske molitve, meditirano Evanđelje, molitve siromaha. U suživotu i susretanju braće i sestara, najmanjih male sestre su pozvane unositi evanđeoski duh. U pristupu molitvi i kontemplaciji najvažniji je preobražaj srca, pridonoseći liječenju mentaliteta današnjeg čovjeka unoseći toplinu odnosa i toplinu molitve. Uz zajednička promišljanja i dijalog susret je bio protkan i molitvom te večernjim druženjem.