Zagreb, (IKA) – Susret zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i ravnateljica i ravnatelja javnih i privatnih predškolskih ustanova te osnovnih i srednjih škola održan je u petak 11. svibnja u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati. Susret je organiziran u svrhu ostvarivanja bolje suradnje i komunikacije u promicanju kvalitetnog odgoja djece i mladih. Kardinal Bozanić istaknuo je da su u vremenu dijaloga i pluralizma ovakvi susreti, koji nisu ni službeni, ni obvezni, nego slobodni i suradnički, više nego potrebni u demokratskom društvu, oni pružaju prigodu ne samo za susret, nego i za međusobno upoznavanje i suradnju u službi općeg dobra naših mladih naraštaja. Okupljenim ravnateljicama i ravnateljima kardinal je sa strane Crkve odao priznanje za važnu službu koju obnašaju u našem društvu, poručivši im da ovaj susret želi još više učvrstiti suradnju između Crkve i škole, a razlog suradnje tih važnih ustanova našega društva jest opće dobro djece i mladih. Posebno polje suradnje je vjeronauk u školama. Kardinal je istaknuo da država Hrvatska, poput mnogih demokratskih država Europe i svijeta, u svjetlu načela o vjerskoj slobodi, a poštujući temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj djece, jamči nastavu vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama te u predškolskim ustanovama kao obvezni predmet za one koji ga izaberu. Vjeronauk, pak, poštuje i potvrđuje opće odgojno-obrazovne ciljeve suvremene škole i, dajući specifičan prilog na području religioznog odgoja, pridonosi cjelovitom odgoju i obrazovanju učenika u hrvatskom društvu. Komentirajući da se životne, društvene i vjerske prilike učenika naših škola značajno i neprekidno mijenjaju, kardinal je kazao da školski vjeronauk mora računati s tom činjenicom i da se treba neprestano prilagođivati novim potrebama i izazovima.
Komentirajući kako se Hrvatska nalazi u procesu intenzivnog traženja svoga mjesta unutar zajednice europskih naroda te se u tom kontekstu često ističe da je kvalitetno obrazovanje naš ključ uspjeha, ključ razvoja i gospodarskog rasta te konkurentnosti na europskom i svjetskom tržištu, kardinal je u govoru poručio da koliko god je važno razvijati školski sustav koji će omogućiti bolji i brži gospodarski razvoj, bolju kompatibilnost hrvatskog školskog sustava s europskim sustavima, stjecanje općih i stručnih kompetencija važnih za bolje zapošljavanje i bolje snalaženje u promjenjivim uvjetima rada i života, ipak ne smijemo zaboraviti i činjenicu da se škola ne smije odreći zadatka da pomogne cjelovitom razvoju pojedinca kao ljudskog bića i razvoju istinskih međuljudskih odnosa. “Znanje je potrebno, ali ne smijemo zaboraviti i mudrost; informatička opismenjenost je važna, ali bilo bi opasno zanemariti toliko potreban odgoj za plemenitost, pravednost, istinoljubivost i dobrotu; konkurentnost je naša svakodnevnica, ali ona ne smije dovesti u pitanje solidarnost i brigu za slabije i manje “uspješne”; opravdana težnja za materijalnim dobrima ne smije potisnuti razvoj duhovne dimenzije, odnosno unutrašnjeg čovjeka koji se ne pita samo za korisnost i isplativost”, izjavio je kardinal.
Govoreći o tome kako suvremeni čovjek čezne, premda možda ne izričito, za idealima i vrijednostima, kardinal je istaknuo da o potrebi sustavnoga i kvalitetnog odgojnog djelovanja radi usvajanja pozitivnih stavova i općih moralnih vrednota jasno govori svakodnevica: nasilje, alkohol, droga, pornografija – već u školama; nejednaki razvoj, različite povrede ljudskih prava, sve veća otuđenost i osamljenost suvremenog čovjeka, prijetnje prirodnom okolišu. Poručio je također da koliko god možda nepopularno zvučalo, pitanje duhovnog i moralnog razvoja postaje sve važnijim, i to kako u bogatim tako i u siromašnim društvima. Bez pretjerivanja možemo reći da upravo o tim pitanjima ovisi budućnost svijeta, kazao je kardinal. Osvrnuvši se na činjenicu da društvo sve više postaje pluralno u etničkom, kulturalnom i religijskom smislu, kardinal je ukazao da smo upravo zbog snažnih i dubokih promjena koje zahvaćaju današnje društvo svjedoci sve većih problema koji se u posljednje vrijeme očituju na europskoj, ali i na svjetskoj razini, kao što su: različiti oblici nasilja, nesnošljivost, terorizam, ksenofobija, rasizam i sl. “Naučiti živjeti društvenu, kulturološku, etničku, religioznu i svaku drugu različitost vjerojatno je jedan od najvećih izazova suvremenoga odgoja. Sposobnost ophođenja s drugim i drukčijim jedna je od temeljnih sposobnosti o kojoj ovisi kvaliteta našega suživota. Globalizacijska događanja traže od nas da se bolje razumijemo. Traže uzajamno razumijevanje, poštovanje i kvalitetnu komunikaciju”, istaknuo je kardinal. Dodao je da posebnu pozornost zahtijeva pitanje religija te da je nemoguće izgrađivati mir kao i istinsku ljudsku kulturu zanemarujući pitanja o vjeri kao i ona koja su vezana uz religije. Pri tome je napomenuo da se škola ne može ne zanimati za religiju i religiozni odgoj.
Neupitno je da obrazovanje treba pomoći mladima u snalaženju u složenim multireligijskim kontekstima. Jačati vlastiti religiozni identitet, ali istodobno promicati otvorenost prema drugima i njegovati dijalog s drugim religijama i svjetonazorima, uvjet je istinskoga suživota, kazao je kardinal, prokomentiravši da nam iskustvo pokazuje da nije moguće prihvaćanje drugoga i drukčijega bez poznavanja vlastitog identiteta. Dodao je također da je nedopustivo uime dijaloga i prihvaćanja drugoga gušiti i poricati vlastiti identitet. “Škola, a osobito vjeronauk u školi, najizvrsniji je kanal za promicanje međusobnog upoznavanja i prihvaćanja. Dijalog, mir, odgovornost, pravednost, suživot, ljubav, važni su sadržaji i ciljevi školskoga vjeronauka”, istaknuo je kardinal.
Ističući da su europske zemlje svjesne važnosti religioznoga odgoja unutar školskoga kurikuluma, kardinal je kazao da se u većini zapadnog svijeta opravdanost vjeronauka u školi temelji na ideološkom pluralizmu, religioznoj slobodi i pravu roditelja, tj. na temeljnim zasadama koje čine demokratski usmjereno društvo. “Religiozni odgoj/nastava, naime, postoji u većini europskih zemalja, premda se modeli realizacije i pravno utemeljenje te nastave razlikuju od zemlje do zemlje. No, postojanje tog predmeta unutar programa škole nije upitno”, istaknuo je kardinal.
U govoru je kardinal poručio da vjeronauk, u kvalitetnoj korelaciji s drugim predmetima, može dati iznimno važan doprinos odgoju za mir, dijalog, suživot, solidarnost, te je dodao da odgovornost za promicanje tih pozitivnih stavova i vrednota ne može biti samo na jednom predmetu. Kardinal je također ukazao da pitanje školskog vjeronauka nije pitanje samo Crkve, nego da su za vjeronauk odgovorni i Crkva, i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, i Agencija za odgoj i obrazovanje, i škola. “Odgovornost je zajednička. Cilj nam je isti: istinsko dobro naše djece i mladih”, kazao je. Komentirajući kako kvaliteta vjeronauka, pa onda i cjelovitog odgoja, u velikoj mjeri ovisi i o uspješnoj suradnji između Crkve i škole koja se ostvaruje na različitim razinama, kardinal je spomenuo da je jedna od njih i suradnja između Ureda za vjeronauk i ravnateljica/ravnatelja. Ta se suradnja ostvaruje u zapošljavanju vjeroučitelja; provođenju savjetodavno-nadzorničke službe od strane Ureda, ali i od strane ravnatelja i stručne pedagoške službe škole; trajnoj formaciji vjeroučitelja; u polaganju stručnih ispita; u promicanju vjeroučitelja u mentore i savjetnike; u rješavanju različitih konfliktnih situacija koje se povremeno mogu pojaviti; u doškolovanju odgojiteljica u predškolskim ustanovama za provođenje vjerskog odgoja. “Unatoč dobroj suradnji i dobroj uklopljenosti vjeronauka u većini hrvatskih osnovnih i srednjih škola, u našim se medijima, isticanjem, ali i prenaglašavanjem povremenih poteškoća i nesnalaženja nekih pojedinaca, (ne)namjerno stvara dojam o općem nesnalaženju vjeroučitelja i problematičnosti tog predmeta”, upozorio je kardinal te stoga sve potaknuo da se založe za još bolju suradnju, i to: promicanjem i podržavanjem svega onoga što je dobro; pravodobnim, dobronamjernim i stručnim reagiranjem u situacijama kada se javljaju određena nesnalaženja i problemi. Dodao je da je mnoge probleme moguće riješiti na razini škole, a za neke će biti potrebno kontaktirati Ured za vjeronauk u školi. Prema kardinalovim riječima, samo će se u kvalitetnom suradničkom ozračju moći omogućiti da vjeronauk pruži djeci i mladima one sadržaje koji se pokazuju presudnima za kvalitetan život pojedinca i društva. “O hrvatskoj školi danas ovisi budućnost hrvatskog naroda i društva sutra. Crkva, poštujući autonomiju škole, želi vam biti blizu i uvijek je spremna na suradnju onoliko i onako kako je to u njezinoj naravi”, poručio je kardinal okupljenim ravnateljicama i ravnateljima. O važnosti odgoja djece u predškolskim ustanovama govorila je ravnateljica Dječjeg vrtića Vrapče Vesna Štajcer-Blatarić. Istaknula je pri tome zadovoljstvo roditelja koji su se odlučili za vjerski odgoj svoje djece. Ravnatelj OŠ Mladost – Lekenik Jozo Šimunović govorio je o važnosti odgoja u osnovnim školama te je ukazao da vjerski odgoj zauzima sve važnije mjesto u formiranju svijesti učenika. Ravnateljica zagrebačke VII. Gimnazije Ljilja Vokić osvrnula se na važnost odgoja u srednjim školama, poručivši da odgoj počinje od rođenja, a da su roditelji najodgovorniji za odgoj djeteta. Govoreći o vjeronauku, prokomentirala je da ako je vjeroučitelj dobar, onda će se lakše prihvatiti ono što predaje na nastavi. O važnosti odgoja u posebnim ustanovama govorila je Kata Vičić iz Centra za odgoj i obrazovanje Zajezda. Istaknula je da učenici s posebnim potrebama vole nastavu vjeronauka i uključuju se u nju u skladu sa svojim mogućnostima. Uvodnu i zaključnu riječ na susretu uputila je predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi dr. Valentina Mandarić, ističući da u temelju svakog odgoja i obrazovanja mora biti dobro osobe. Pozdravne riječi uputili su i državni tajnik za osnovno obrazovanje dr. Nevio Šetić, viši savjetnik za školski management pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Mario Rogač te dr. Alozije Hoblaj uime dekana KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.