Đakovo, (IKA/BTU) – U Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu održan je 31. siječnja susret mladih svećenika zaređenih od 1995. do 2004. godine. Teme susreta bile su “Isusova briga za osobe s posebnim potrebama”, “Briga za osobe s posebnim potrebama ogledalo vjerodostojnosti svećenikove službe” i “Iskustva i očekivanja obitelji – roditelja osoba s posebnim potrebama u susretu sa svećenikom”.
Četrdesetak je svećenika, zajedno s đakovačkim i srijemskim biskupom dr. Marinom Srakićem, pomoćnim biskupom dr. Đurom Hranićem, duhovnikom mr. Bože Radošom i trojicom predavača, susret započelo molitvom srednjega časa u kapeli Bogoslovnoga sjemeništa, nakon čega su slijedila predavanja u auli sjemeništa. Profesor biblijske teologije na Teologiji u Đakovu mr. Marko Tomić izlagao je o Isusovu stavu i odnosu prema osobama s posebnim potrebama, istaknuvši kako je Isusov pristup različitim kategorijama ljudi pouzdanje i osobna naklonost. Isus liječi čovjeka, tjelesne bolesti, grijeh kao suuzročnika bolesti te različita psihička oboljenja. Kao rezultat Isusovih zahvata osoba ozdravljenjem izlazi iz svoje izoliranosti. Govoreći o smislu ozdravljenja, mr. Tomić je rekao kako su ozdravljenja dio Isusova naviještanja koja nisu sebi svrha. Isus pokazuje karakter Kraljevstva Božjega. Mr. Tomić govorio je i o trpljenju, a predavanje je zaključio porukom kako je kršćanska dužnost nositi breme jedni drugih.
O brizi za osobe s posebnim potrebama kao ogledalu vjerodostojnosti svećenikove službe govorio je vojni kapelan i biskupijski povjerenik za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Alojz Kovaček. Istaknuo je kako bi u susretu s osobama s posebnim potrebama Crkva i crkveni službenici trebali trajno iščitavati znakove vremena i u odnosu prema njima izvršavati svoje poslanje. Svećenicima je rekao kako u pastoralu s osobama s posebnim potrebama “testiramo sebe i odgovaramo si na pitanje kako stojimo s našim povjerenjem u Boga, je li naša vjera živa i jesmo li je spremni prenijeti drugima”. Vlč. Kovaček govorio je i o pristupu sakramentima, o nepoznavanju i strahu od različitosti te o zajednici “Vjera i svjetlo”. Istaknuo je kako se vjerodostojnost svećeničkoga poziva i poslanja očituje u svećeničkom svakidašnjem pastoralnom radu. Uz molitvu i redovite aktivnosti koje trebamo činiti, osobe s posebnim potrebama ne smijemo izgubiti iz vida i propustiti u njima prepoznati Kristovo lice. Istinski susret s njima obogatit će naše životno iskustvo, pomoći će nam da se osjetimo “siromasima duhom”, oplemenimo svoju osobnost i obnovimo svoj identitet svećenika, zaključio je vlč. Kovaček i pozvao svećenike da se upuste u susret s osobama s posebnim potrebama.
O iskustvu i očekivanjima obitelji i roditelja osoba s posebnim potrebama u susretu sa svećenikom govorio je član Biskupijskoga povjerenstva za pastoral osoba s invaliditetom i njihovih obitelji dr. vet. Branimir Domac. Mlade je svećenike nastojao upoznati s biti problema – odnosima između “normalnih i zdravih ljudi” s djecom s posebnim potrebama. Istaknuo je kako ta djeca nisu bolesna, nego su samo drugačija od drugih. Pokušao je u svom predavanju prenijeti saznanje da u takvoj djeci postoji velika ljepota i duhovnost koju treba otkriti i u tome uživati. “Ja osobno živim dva života – jedan život nas normalnih i život s osobom posebne potrebe, sa svojim sinom Markom. Život s njim je sasvim jedan drugi svijet”, svjedoči dr. Domac.
Nakon predavanja upriličen je susret s biskupima, na kojemu je biskup Srakić podsjetio svećenike na Godinu euharistije, pozvavši ih neka posebnu pozornost usmjere prema slavljenju euharistije.