Split, (IKA) – U povodu 100. obljetnice lurdskoga svetišta Vepric, sljedeća će pastoralna godina u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji biti posvećena toj proslavi, a započet će nadbiskupijskim hodočašćem u Lurd. S tim je u vezi u četvrtak 21. lipnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu održan susret splitsko-makarskoga nadbiskupa Marina Barišića i njegovih suradnika, generalnoga i pastoralnoga vikara s dekanima dvanaest dekanata u nadbiskupiji. Na sastanku je dogovoren program hodočašća koje će biti priređeno od 20. do 27. rujna, a na kojemu će sudjelovati oko 600 hodočasnika Splitsko-makarske nadbiskupije predvođeni svojim svećenicima.
Na zapadnom ulazu u Makarsku u skladnom prirodnom ambijentu na obroncima šumovitoga brežuljka nalazi se svetište Gospe Lurdske, koje je 1908. osnovao splitsko-makarski biskup dr. Juraj Carić, koji je tamo i pokopan. Prirodna špilja i cijeli krajolik s brežuljcima, raslinjem i potokom živo podsjeća na Lurd. U svetištu je podignuta kapela sa sakristijom, oltar na trgu, ispovjedaonice, postaje križnoga puta, dom za duhovne vježbe, staze za procesije. Zbog svoje prirodne ljepote i mira to je svetište veoma posjećeno cijele godine, a osobito za hodočasničkih dana Gospine blagdane 11. veljače, 25. ožujka, 15. kolovoza, 7. i 8. rujna. Vepric za mjesnu Crkvu i područje južne Hrvatske ima veliku ulogu u nacionalnom i vjerskom pogledu. U tom je duhu nadbiskup istaknuo da bi naš život bio uvelike siromašniji bez jednoga takvoga duhovnog žarišta te da bi još više trebalo koristiti tu duhovnu oazu i dati ljudima potrebne informacije. Istaknuto je da su stoga i sve župne zajednice i crkveni pokreti pozvani da svoje programe i planove za sljedeću godinu usmjeruju prema Vepricu koje će rado prihvaćati sva župna hodočašća i razne duhovne susrete.
Nadbiskup je podsjetio dekane da svećenike u svojim dekanatima i sve vjernike potaknu na molitvu za petoricu mladomisnika koji će se zarediti 24. lipnja, na svetkovinu Rođenja sv. Ivana Krstitelja u splitskoj prvostolnici te da sudjeluju u tomu slavlju. Na sastanku se, između ostaloga, razgovaralo o pastoralnomu radu na župnoj, dekanatskoj i nadbiskupijskoj razini.