Sarajevo, (IKA/KTA) – V. susret predsjednika biskupskih konferencija Jugoistočne Europe održan je od 25. do 27. veljače pod predsjedanjem predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) švicarskog biskupa Amedeea Graba u dvorani Pavla VI. na Vrhbosanskoj bogosloviji u Sarajevu. Na susretu, koji je priredio CCEE, sudjelovali su predsjednici biskupskih konferencija Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Grčke, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda (Srbija i Crna Gora te Makedonija), Rumunjske i Turske.
Biskup Grab ukratko je predstavio program zasjedanja, nakon čega su sve nazočne pozdravili predsjednik BK BiH banjolučki biskup dr. Franjo Komarica, apostolski nuncij u BiH nadbiskup Santos Abril y Castello te vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Biskup Komarica u pozdravnom je govoru istaknuo kako ovo zasjedanje želi svima dati do znanja kako svi predstavnici ovdje okupljeni žele biti sudionici nade, žalosti i tjeskobe. Apostolski nuncij izrazio je radost što je Sarajevo izabrano za taj susret, ističući ujedno nadu da će mir u toj zemlji prevagnuti. Kardinal Puljić između ostalog je spomenuo iskustvo agresivne sekularizacije koja je danas uhvatila dosta maha, pri čemu se religiozno neugodno vrijeđa i povređuje.

U prvom dijelu susreta u petak 25. veljače razgovaralo se o stabilizaciji, trenutnim prilikama i socijalnim potrebama te regije. Stoga su nakon uvodnih pozdrava svaki od predsjednika iz sedam država Jugoistočne Europe predstavili društveno-političke prilike i probleme s kojima se susreću pojedine zemlje, ukazujući ujedno na inicijative koje se provode u pojedinim zemljama kako bi se riješila pitanja stabilnosti, solidarnosti i mira.
Predsjednik Albanske BK istaknuo je veliki problem siromaštva i nezaposlenosti, zbog čega veliki broj ljudi napušta tu siromašnu zemlju. Katolička crkva nastoji pomoći koliko je u njezinoj moći, dajući pomoć preko Caritasa, otvarajući raznovrsne centre, surađujući s medijima i institucijama. Veliki problem siromaštva, pa čak i među onima koji su zaposleni, vlada u Bugarskoj, zbog čega dosta mladih odlazi u potrazi za boljim životom i budućnošću. Crkva u toj zemlji provodi programe za pomoć ljudima, a posebno je važan onaj koji se brine za djevojke – majke, smanjujući tako veliki broj pobačaja.
Predsjednik Grčke BK rekao je kako u toj zemlji ima tek 0,5% katolika, ali bez obzira na to oni su kao prioritet u budućnosti stavili ekumenizam koji nije nimalo u zavidnom položaju. Najveći problem u Rumunjskoj predstavlja korupcija koja je nazočna na svim razinama te imigracija pučanstva koja je postala masovna pojava. U prikazivanju prilika u Srbiji i Crnoj Gori istaknuto je kako Katolička crkva kao manjinska Crkva mora izgraditi dobru strategiju na svim razinama kako bi poboljšala stanje u toj zemlji. Položaj Katoličke crkve u Turskoj nije zakonom reguliran te bi potpisivanje ugovora sa Svetom Stolicom poboljšalo stanje Crkve. Najveći problem Katoličke crkve u BiH je loša provedba procesa povratka prognanika u svoje domove, ali i teške prilike katolika u toj zemlji zbog nametnutog Daytonskog sporazuma s kojim su prestali ratni sukobi, ali rat uvelike traje. Siromaštvo, korupcija, kriminalitet i nezaposlenost su u porastu, zbog čega veliki broj mladih odlaže osnivanje vlastite obitelji te želi otići iz zemlje.

U drugom dijelu zasjedanja prvog dana skupa o političkim i društvenim prilikama u Europi i svijetu govorili su predsjednica Komisije za Jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu Doris Pack, veleposlanik Europske unije u Sarajevu Michael Humphreys, voditelj OESS-a u BiH Douglas Davidson, generalni tajnik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (ComECE) mons. Noel Treanor te izaslanik Svete Stolice pri Vijeću Europe u Strasbourgu mons. Vito Rallo.
Pack je, govoreći o prilikama u BiH, među ostalim rekla da ima mnogo onih koji su zainteresirani da se kriza u zemlji riješi te da se BiH približi Europi i u budućnosti postane članica EU, ali o tome presudnu riječ ima visoki predstavnik međunarodne zajednice koji je vrhovna vlast i koji u konačnici odlučuje što će biti. Napomenula je kako je Europski parlament potpuno svjestan kaotičnih prilika u zemlji, ali oni, nažalost, ništa iz daljine ne mogu promijeniti te traže suradnju i pomoć domaćih predstavnika vlasti. Na kraju je kazala kako je Europski parlament spreman na sve moguće načine pomoći kako bi BiH jednom postala članica EU. Veleposlanik Humphreys ustvrdio je da će sve zemlje Jugoistočne Europe u budućnosti zasigurno postati članice EU, jer su one oduvijek bile dio Europe. Davidson je govorio o projektima koje OESS provodi u BiH. To je prvenstveno povratak prognanika i izbjeglica njihovim domovima, proces suđenja za ratne zločine, kontrola naoružanja, reforma Ministarstva obrane, uključivanje mladih u razne projekte te podržavanje katoličkih škola za Europu. Posebno je istaknuo kako se namjerava stvoriti što bolje uvjete za povratak ljudi njihovim domovima. Mons. Treanor je istaknuo kako je neophodan kompromis ili pak potpuna promjena Daytonskog mirovnog sporazuma kako bi se u BiH izgradilo aktivno građansko društvo.
Mons. Rallo rekao je kako Sveta Stolica prati razvoj prilika u BiH, počevši od problema suradnje sa sudom u Haagu, povratka prognanika, reforme školstva, problema kriminala i korupcije te ostalih problema.
Zasjedanje prvog dana skupa završeno je izvješćima predstavnika humanitarnih organizacija koje djeluju u tim zemljama: CRS-a, Caritasa, Međunarodnog katoličkog povjerenstva za selilaštvo (International Catholic Migration Commission/ICMC), koji su sudionike izvijestili o pothvatima koje su učinili i koje namjeravaju učiniti u budućnosti u tim zemljama. Sudionici su uputili brzojav papi Ivanu Pavlu II. u kojem su izrazili svoju ljubav i suosjećanje u njegovoj bolesti.

U subotu 26. veljače zasjedanje je započelo izlaganjima predstavnika triju vjerskih zajednica u BiH na temu “Kršćanstvo, islam, sekularizacija i modernizacija” te izlaganjem predsjednika Papinskog vijeća Cor unum nadbiskupa Paula Josefa Cordesa na temu “Evanđelje ljubavi”.
Predstavnik pravoslavne Crkve humski episkop dr. Maksim Vasiljević održao je predavanje o pravoslavlju i sekularizaciji, istaknuvši kako Crkva dokle god predstavlja eshatološku zajednicu, odnosno bavljenje svetim i onim što je “od ovoga svijeta” ne znači njezino “posvjetovnjačenje” (sekularizaciju). Tradicija pravoslavne Crkve snažno ističe da vjera u Krista implicira jedinstvo transcendentnog i imanentnog, tj. rekapitulaciju svih i svega u Kristovoj osobi. Prema njegovu mišljenju, do najozbiljnijih pokazatelja sekularizacije u negativnom smislu dolazi kada Crkva zaboravi svoj eshatološki identitet. Zaključio je da novo doba stavlja pred Crkvu nove izazove, ali je teologija njezino najjače oružje koje ne može zasjeniti ni ekonomija ni diplomacija.
Dr. Miljenko Aničić je govorio o katolicima u suočavanju sa sekularizacijom, napominjući ujedno suvremene megatrendove pluralizma, individualizma i globalizacije koji razaraju temeljne kršćanske sadržaje i životne prostore. Današnje društvo ne isključuje Crkvu kao instituciju, ali problemi nastaju kada ona vođena misijskim duhom želi prijeći te granice i ući u područje drugih subkultura, istaknuo je dr. Aničić, te nadodao da bez obzira na sve poteškoće i probleme koji prate Crkvu i danas vrijedi Isusovo ohrabrenje: “Ne boj se, stado malo!”.
O islamskom reformizmu u BiH u 20. stoljeću govorio je prof. dr. Fikret Karčić. Taj je reformizam u BiH prošao kroz tri razdoblja, kako se to dogodilo i u centralnim muslimanskim zemljama. U prvom razdoblju (1890-1918) dolazi do širenja reformističkih ideja u krugu bošnjačkih prosvjetitelja. U drugom razdoblju (1918-1946) došlo je do elaboracije i formuliranja ideja islamskog reformizma, dok u trećem razdoblju (1946-1992) vjerski modernizam postaje dominantna orijentacija unutar islamske zajednice u BiH. Rezultat djelovanja tih i drugih čimbenika jeste pojava neke vrste “islamske alternative” koja se oformila u tijeku posljednjih desetak godina.
Nakon izlaganja nadbiskupa Cordesa uslijedila je rasprava, na koju su pozvani sudionici humanitarnih organizacija.

U podne je održana konferencija za novinare na kojoj su sudjelovali biskup Grab, grčki primas Franghiskos Papamanolis, biskup Komarica i kardinal Puljić.
Biskup Grab je novinare ukratko upoznao s radom i sudionicima toga petog susreta koji se svaki put održava u drugoj zemlji. Kardinal Puljić kazao je kako ga posebno raduje što se ponovno stvara povezanost koja se ne temelji na gospodarskim interesima već je to povezanost duhovne i moralne naravi kojima se promiču istinske vrijednosti koje trebaju povezivati te zemlje. Biskup Papamanolis rekao je kako ga posebno raduje duh solidarnosti koji se osjećao na tome susretu jer, kako je rekao, “osjećamo da nismo izolirani od naše braće u Europi”. Uslijedila su brojna novinarska pitanja. Na pitanje o nezainteresiranosti lokalnih medija za taj susret, kardinal Puljić je odgovorio da je mala prisutnost medija u BiH na konferenciji znak da mediji očito nisu zainteresirani za dobre stvari koje se događaju “već ih zanima samo skandal”.

U popodnevnim satima predsjednici pojedinih zemalja posjetili su pravoslavnu crkvu, muslimanski centar i židovsku zajednicu u Sarajevu te razgledali grad. U večernjim satima drugog dana skupa u sarajevskoj je katedrali slavljena misa za diplomate koju je predvodio biskup Grab.
Posljednjeg dana susreta 27. veljače održano je završno zasjedanje i usvajanje zaključaka, nakon čega je slavljena misa koju je predvodio kardinal Puljić.