Kišinjev, (IKA/KTA) – Pod predsjedanjem vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića 26. veljače u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu započeo je radni dio trodnevnog susreta predsjednika biskupskih konferencija jugoistočne Europe. Organizator susreta je Vijeće europskih biskupskih konferencija, a središnja tema je “Prava katolika u društvima u kojima su u manjini; doprinos katolika u ostvarenju zajedničkog društvenog dobra: poteškoće i novi izazovi”. „Premda smo ‘u manjini’, svjesni smo da naše krajevne Crkve imaju mogućnost i da već daju svoj doprinos zajedničkom dobru društva kroz svoje, makar i ograničene pastoralne institucije posebno na planu prihvaćanja i smještaja te odgoja i potpore obiteljima u potrebi”, kazao je mjesni biskup Anton Cosa. Podsjetio je da je i njemu i rumunjskim biskupima Sveti Otac, tijekom pohoda „ad limina” prije petnaestak dana, također povjerio dodatni zadatak promicanja kršćanskih vrijednosti u društvu kroz razvoj centara za formaciju u kojima će mladi moći upoznati se s autentičnim vrijednostima kako bi ih svjedočili u sredini u kojoj žive. Istaknuo je da Crkva želi dati svoj doprinos i u procesu izgradnje društva u kojem će vladati pomirenje i solidarnost i koje će biti spremno suočiti se sa sadašnjim procesom sekularizacije.
„Tijekom ovog susreta želimo analizirati posebno stanje krajevnih Crkava u onim zemljama u kojima smo manje brojni i to ne samo na način da govorimo o pravima nego i da potvrdimo osobiti doprinos koji katolici mogu i trebaju ostvariti za zajedničko dobro društva u kojem žive”, kazao je kardinal Puljić napominjući da su i danas u zemljama jugoistočne Europe, gdje se događaju brze promjene, vidljivi oskudica i razni oblici totalitarizma u procesu nekontroliranog sekularizma. „Tako su npr. obitelji u našim zemljama primorane suočiti se s novim problemima koji su prije bili malo poznati kao što su: nezaposlenost, iseljeništvo, alkoholizam, droga i pobačaj. U tom kontekstu, Katolička Crkva je pozvana zauzimati se za opstanak tradicionalnih vrijednosti u našim narodima te ih iznova naglašavati, snažiti i promicati”, zaključio je kardinal Puljić.
Tijekom boravka u Moldaviji sudionici susreta će se susresti i s predstavnicima vlasti u Kišinjevu te pohoditi socijalno-pastoralni biskupijski centar „Kuća Providnosti” i Zakladu „Regina Pacis” (Kraljica mira) koja, kroz posebne projekte u Italiji i Moldaviji, vodi programe pomoći i socijalne zaštite za žene žrtve trgovine ljudima te socijalnu reintegraciju djece s ulice. Susret će završiti u nedjelju, 28. veljače svečanom euharistijom u katedrali Božanske providnosti u Kišinjevu, a misu će predvoditi kardinal Puljić.
Republika Moldavija ima nešto više od četiri milijuna stanovnika od čega su katolici oko 1% odnosno oko 20.000 osoba. Katolička Crkva u toj zemlji službeno je priznata 1993. godine, a od 2000. godine organizirani su u jednu biskupiju koja je podijeljena u 17 župa. U Moldaviji djeluje 18 dijecezanskih i 16 redovničkih svećenika i 2 časna brata te 40 redovnica kao i pet bogoslova. Crkva se ne bavi samo pastoralnim radom nego je aktivna i na socijalnom planu te u ‘pastoralu ulice’, a veliku važnost pridaje i međureligijskom dijalogu.