Đakovo, (IKA/TU) – U povodu otvorenja Godine vjere u sveopćoj Crkvi te Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji u Nadbiskupskom domu u Đakovu održan je 3. listopada susret s urednicima, novinarima i drugim djelatnicima u sredstvima društvenog priopćavanja koja djeluju na području nadbiskupije.
Nakon uvodne riječi đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića, izlaganje na temu “Godina vjere pred izazovima suvremene laičnosti” održao je prof. dr. Vladimir Dugalić, a vlč. Josip Filipović predstavio je otvorenje i program Godine vjere u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Medijskim djelatnicima podijeljeno je i apostolsko pismo u obliku motu proprija pape Benedikta XVI. kojim se proglašava Godina vjere – “Porta fidei”.
Povod proglašenju Godine vjere je obilježavanje 50. obljetnice otvorenja II. vatikanskog koncila i 20. obljetnica od proglašenja Katekizma Katoličke Crkve, pojasnio je mons. Srakić, a potom se osvrnuo na događaje koji su uslijedili nakon Koncila i donijeli razočaranje. Došlo je do razdvajanja – Crkva je krenula svojim, a svijet svojim putem; putem sekularnog ili sekulariziranog društva i individualizirane kulture, te se najednom učinilo kao da Boga nema na horizontu, a čovjek se zatvorio prema nebu. Crkva na to nije mogla ostati neosjetljiva. U ovoj Godini vjere Papa želi da svoju vjeru još snažnije produbimo svjedočanstvom, srcem prije svega, te da vidimo kako je Bog djelovao kroz Stari i Novi zavjet, kazao je nadbiskup i naglasio: “Crkva nadasve želi da ostvarimo ono za čime je išao II. vatikanski sabor, da kažemo – Krist je centar i povijest svijeta. Crkva je u službi Krista i ona predstavlja ‘vrata vjere’. Središte našeg života u sljedećoj godini bit će vjera, stoga računamo i na doprinos sredstava javnog priopćavanja”.
Ne smijemo zanemariti činjenicu krize vjere u današnjem vremenu, a Godina vjere ujedno je i prigoda za promišljanje o stanju vjere, poticaj za rast u vjeri i prigoda za produbljivanje sadržaja vjere, naglasio je prof. dr. Dugalić na početku svoga izlaganja te pojasnio ciljeve Godine vjere za Crkvu, ali i za sveopće društvo. Kršćanin vjeru nikada ne smije smatrati privatnim činom. Godina vjere želi ukazati na vjeru kao društveno relevantnu stvarnost te osvijetliti što ona znači za čovjeka danas.
Govoreći o dva koncepta laičnosti i pojašnjavajući kako svaka država ima vlastiti koncept uređivanja odnosa s Crkvom Dugalić je zaključio: “Godina vjere prigoda je da o tim pitanjima povedemo raspravu…, a u tome ruku suradnje pružamo i medijima. Zajedno možemo vjersku komponentu izdići na društvenu razinu jer zajedno skrbimo za čovjeka i dobrobit ovoga društva. Tijekom Godine vjere, nastojeći izgraditi zdravu laičnost izgrađujemo i ovu državu. Ovo nije pitanje prozelitizma, niti bi Crkva htjela nekome biti tutor; ne dovodi se u pitanje autonomija ni Crkve ni države, već se nastojimo susresti u skrbi za čovjeka, a to su neki od izazova koji se pred nas postavljaju u Godini vjere”.
Vlč. Josip Filipović istaknuo je važnost Katekizma Katoličke Crkve kao sažetka cjelokupnog katoličkog nauka koji se odnosi na vjeru i moral te osnovnog udžbenika za proučavanje vjere u Godini vjere. Istaknuo je i materijale pripremljene za otvorenje i obilježavanje Godine vjere, napose Kalendar čitanja Katekizma Katoličke Crkve.