Sisak, (IKA) – Katehetski ured Sisačke biskupije organizirao je 20. listopada susret s ravnateljima osnovnih i srednjih škola s područja Sisačke biskupije. Na samom početku skupa u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu ravnatelji su se molitvom i šutnjom sjetili preminulog ravnatelja Stanislava Kosa.
Sisačkog biskupa Vladu Košića i sve nazočne ravnatelje pozdravio je ravnatelj OŠ Mladost iz Lekenika Jozo Šimunović. Na susretu su bili i sisački dogradonačelnik Marko Krička, voditeljica Odjela za predškolski odgoj, obrazovanje i sport grada Siska Kristina Sučić te viši savjetnik za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Sisačko-moslavačke županije Darjan Vlahov.
Sisački biskup govorio je o položaju vjeronauka u školi te o problemima koji su nastali kao posljedica sekularizacije države i školstva. Spomenuo je nužnost suradnje predstavnika crkvene i državne vlasti te izrazio nadu u nastavak suradnje koje Sisačka biskupija ima sa školama na svom području. Istaknuo je i važnost održavanja i nadogradnje odnosa između Crkve i školstva, s obzirom na činjenicu da obje institucije imaju odgojnu zadaću.
Na temu “Građanski odgoj i obrazovanje” govorila je predstojnica Katehetskog ureda s. Smilja Čirko. Osvrnula se na tijek nastajanja GOO. Promjene koje se događaju na svim razinama tjeraju nas da se snalazimo, za što nam je potrebna životna mudrost da i iz situacija koje nisu baš uvijek dobre iščitamo ono što je dobro i na tomu gradimo budućnost. U Planu i programu vjeronauka u osnovnoj školi kao jedan od glavnih ciljeva vjerskog odgoja i obrazovanja navodi se razvijanje temeljnih općeljudskih i vjerničkih sposobnosti kroz refleksiju vlastitoga života, života i rada s drugima, iskustva susretanja s ljudima različitih religioznih i drugih pogleda na svijet i vlastitoga vjerničkog iskustva. Plan i program vjeronauka u srednjoj školi teži cjelovitom promicanju religioznoga i socijalnoga sazrijevanja učenika.
Nakon kratke stanke psihoterapeut prof. dr. Vladimir Gruden govorio je na temu “Sreća kao izbor”. Istaknuo je da sreća ovisi o nama samima i da je ona naš izbor. Ljudi su konstantno zabrinuti te razmišljaju o lošim stvarima jer tada traže zaštitu i utjehu od drugih, poput djeteta koje se u trenutku problema utječe svojoj majci. Ako smo sretni, tada će ljudi od nas očekivati pomoć i utjehu, s čime dolazi odgovornost. Sreća zapravo znači mir i sklad svih razina našega postojanja, odnosno tjelesne, duševne i duhovne dimenzije. Taj sklad postižemo vizualizacijom naše sreće, sagledavajući neugodnosti s određenim odmakom, pretvarajuće sebe kao subjekta u objekt.
Prvenstveno bismo trebali umjesto riječi “problem” pokušati koristiti pojam “upit” te izdizanjem iznad sebe samih dati odgovor na taj upit. Rješavanje problema zahtjeva nadilaženje logike i poticanje kreativnosti, oslanjajući se na vlastitu intuiciju. Svako jutro trebamo se probuditi s pomalo egoističnom mišlju: “Što će mene danas veseliti?” Pritom se ne trebamo bojati da je naše izdizanje od neugodnih situacija oholost; toj je naš vlastiti način kako prebroditi probleme i biti sretan. Svoje predavanje prof. Gruden zaključio je riječima: “Sreća je tu, samo ju treba uzeti”.
Na kraju susreta s. Smilja zahvalila je svim ravnateljima na dosadašnjoj suradnji.