Susret Šarengrađana u Zagrebu

Zagreb, (IKA) – Franjevački samostan i župni ured Sv. Petra i Pavla, Šarengrad¸ Mjesni odbor te ekonomsko i pastoralno vijeće Šarengrada priredili su susret Šarengrađana u župnoj crkvi Sv. Križa u zagrebačkom naselju Siget u nedjelju 16. studenoga. Misu u kapelici predvodio je fra Branimir Cvitković, župnik iz Šarengrada, zajedno s provincijalom Lucijem Jagecom i fra Mirkom Mataušićem. Fra Budimir Cvitković u propovijedi je govorio o prošlosti Šarengrada, ukratko predstavivši povijesna zbivanja na tim prostorima. Šarengradski prostor bio je naseljen još iz prapovijesti, a isto tako kroz cijelu povijest pustošen i razaran. Upravo su franjevci u tim teškim razdobljima pomagali narodu, okupljali ih, tješili, žrtvovali se za njih i zajedno s njima bili ubijani. Na mjestu današnjega franjevačkog samostana u Šarengradu bila je tvrđava koja u tijeku tatarskih razaranja razrušena. Ivan Morovićki provodio je od 1411. do 1420. program službene ustanove samostana, tražeći od Pape da na ruševini podigne franjevački samostan. Samostan je ponovno oštećen u Domovinskom ratu, pa je započeta obnova i restauracija u nadležnosti ministarstva kulture i hrvatskoga restauracijskog zavoda. Kroz arheološka istraživanja pronađeni su mnogi vrijedni predmeti koji će posvjedočiti ili možda otkriti neki dio povijesti, nadodao je fra Budimir Cvitković.
Nakon mise predstavljen je “Ljetopis franjevačkog samostana iz Šarengrada (1683.-1853.)”, koji je priredio fra Budmir Cvitković. Ljetopis nije roman već skup mnoštva životnih sitnica. Pisac ne tumači, niti daje svoj sud, već bilježi kako se sa situacijom nosio mali čovjek. Prošlost Šarengrada pokazuje čovjeka s njegovim slabostima, a to osjećamo čitajući taj ljetopis koji će sačuvati povijesna zbivanja od zaborava, istaknuto je na predstavljanju. Uz preporuku ljetopis su predstavili dr. Josip Barbarić, dr. Josip Kolanović, dr. Mate Križman i Marko Kartofil. Nakon predstavljanja u predvorju je bilo priređeno druženje uz domjenak.