Istina je prava novost.

Susret slovenskih i hrvatskih franjevaca konventualaca

Tradicionalni godišnji susret franjevaca konventualaca Slovenske provincije sv. Josipa i Hrvatske provincije sv. Jeronima održan je u samostanu Sv. Petra i Pavla u Ptuju

Ptuj, (IKA) – Tradicionalni godišnji susret franjevaca konventualaca Slovenske provincije sv. Josipa i Hrvatske provincije sv. Jeronima održan je u srijedu 21. travnja u samostanu Sv. Petra i Pavla u Ptuju. Šezdesetak redovnika u nazočnosti dvojice provincijala, fra Slavka Stermšeka i fra Ilije Miškića, u prijepodnevnim satima najprije je razgledalo novoizgrađeni dio crkve, koju su pred kraj II. svjetskog rata porušili partizani, da bi potom na njezinome mjestu izgradili poštu. Zalaganjem franjevaca i intervencijom UNESCO-a, kako su pojasnili slovenski redovnici, pošta je nedavno srušena, a uz postojeći dio crkve, uz nekadašnji prezbiterij koji su franjevci i narod ponovno podigli nakon rata, danas stoji i novosagrađena lađa crkve s dvjema pokrajnjim kapelicama. Tom prigodom podignut je i novi zvonik, a izgrađen je i porušeni dio klaustra koji se naslanjao na crkvu.

Zajedničko misno slavlje u novoj crkvi predvodio je slovenski provincijal Stermšek u koncelebraciji hrvatskog provincijala i brojnih svećenika. Na misi su svojim pjevanjem na hrvatskome i slovenskom jeziku sudjelovali klerici obiju provincija, kao i narod koji se rado i u sve većem broju okuplja u novoj i prostranoj crkvi. Nakon zajedničkog ručka, gosti i domaćini razgledali su gradski muzej i poznate ptujske vinske podrume, da bi se potom uputili u obližnje Gospino svetište na Ptujskoj Gori.
Susret franjevaca konventualaca Slovenske i Hrvatske provincije održava se gotovo svake godine, naizmjenično u jednoj ili u drugoj provinciji. Ovogodišnji susret, 16. od razdvajanja nekadašnje zajedničke provincije, priredili su slovenski franjevci, a Ptuj kao mjesto susreta izabran je kako bi se još svečanije obilježio taj važni događaj konačnog ostvarenja pothvata započetog pred više od 50 godina. Uz ptujski samostan vezane su i brojne uspomene hrvatskih franjevaca koji su u njemu proveli nekoliko godina redovničkog života, u tada još nerazdijeljenoj provinciji, bilo kao klerici, bilo kao njihovi odgojitelji.