Zagreb, (IKA) – Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije održan je 14. ožujka, u Međubiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu. Susret je započeo pokorničkim bogoslužjem koje je u sjemenišnoj crkvi predvodio mons. Juraj Batelja. Program je nastavljen u velikoj sjemenišnoj dvorani gdje je oko tri stotine okupljenih svećenika pozdravio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Posebno je pozdravio novoimenovanog zagrebačkog pomoćnog biskupa Valentina Pozaića, čestitao mu na imenovanju te sve nazočne pozvao na biskupsko ređenje koje će se održati na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka u zagrebačkoj katedrali.
Izrazivši osobitu povezanost sa Svetim Ocem koji se 13. ožujka vratio s liječenja u Vatikan, kardinal Bozanić svećenike je pozvao da mole za Papu te da na to potiču i svoje vjernike. “Stječe se dojam da je sada, kad mu je zbog bolesti oslabljen glas, njegova poruka iznenađujuće jača te na zadivljujući način okuplja i povezuje vjernike i ljude dobre volje”, istaknuo je zagrebački nadbiskup.

Glavna tema susreta bila je u znaku Godine euharistije. Predavanje pod naslovom “Euharistijsko slavlje – duhovno – pastoralni naglasci” održao je dr. Aldo Starić. Predavač je euharistiju prikazao kao sakrament sakramenata, u kojem svi sakramenti imaju svoj smiraj i svoje stjecište. Nadalje se nadovezao na benediktinsko geslo ora et labora – moli i radi, istaknuvši kako je iznimno važan redoslijed tih dviju stvarnosti. Molitva naime, a euharistija je njezin najizvrsniji izraz, mora pratiti svako naše djelovanje te iz nje treba izvirati pastoralno nastojanje kao i moralni život pojedinca. Posebno je ukazao na važnost istinskog sudjelovanja u obredima u smislu da se ne pazi samo ispravno izvođenje obrednih čina, nego da ih prati i duhovna raspoloživost te da oni u nama ostvaruju ono što označuju. Ukratko prikazavši sve bitne dijelove euharistijskog slavlja s dogmatskog stajališta i iz perspektive crkvenoga učiteljstva dr. Starić je istaknuo i neke čisto praktične pojedinosti. Istaknuo je važnost sudjelovanja odraslih u euharistiji te važnost pričešćivanja pod obje prilike kad god je to moguće. Pozvao je sve da se ne umore stalno stremiti idealnom slavljenju euharistije.
Nakon kraćeg odmora tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije mr. Tomislav Markić podnio je izvješće o tijeku priprema za Sinodu i budućim koracima. Istaknuo je kako se upravo diljem nadbiskupije, po pojedinim dekanatima, održavaju seminari za formaciju animatora koji bi od jeseni trebali voditi predsinodske rasprave u različitim zajednicama vjernika. Nazočne je upoznao i s pripremama za izdavanje Glasnika Sinode, čiji će prvi broj biti objavljen na Duhove.
O svojim vrlo pozitivnim iskustvima sa seminara govorili su pomoćni biskup Josip Mrzljak i biskupski vikar za Grad Zagreb dr. Josip Oslić, koji su istaknuli iznimni angažman vjernika laika kao i vrlo konstruktivne rasprave.
Povjerenik za pastoral mladih Božidar Tenšek nazočne je upoznao s brojnim susretima mladih koji su predviđeni u prvoj polovici ove godine. Posebno je istaknuo važnost susreta krizmanika s kardinalom Bozanićem u Zagrebu 28. svibnja. Sredinom travnja bit će upriličen i susret maturanata grada Zagreba s kardinalom u svetištu Sveta Mati Slobode, a krajem travnja u Sisku će se održati nadbiskupijski susret mladih. Između ostaloga bit će i nekoliko susreta priprave za Svjetski dan mladih koji se u kolovozu održava u Koelnu.
Predstojnik Ureda za obiteljski pastoral Marijan Kušenić predstavio je Familyfest, veliku manifestaciju Pokreta fokolara na temu obitelji, u koju se ove godine uključila i Zagrebačka nadbiskupija. Familyfest održat će se 16. travnja u maloj dvorani Doma sportova u Zagrebu. Istovremeno će se program obiteljskog festivala događati u 10 gradova na šest kontinenata koji će biti povezani videovezom.
Na kraju je kardinal Bozanić izrazio zadovoljstvo tijekom priprema za Sinodu, istaknuvši iznimno važnu ulogu svećenika u tom projektu. Sve je pozvao da mladima posvete veću pažnju te im iskažu još više ljubavi, milosrđa i strpljenja, jer mladi u današnjem vremenu prolaze kroz mnoge izazove. Istaknuo je i to kako će se ređenjem novog pomoćnog biskupa dogoditi neke organizacijske promjene. Naime, biskupu Pozaiću bit će povjerena briga za redovništvo, dok su biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić otprije zaduženi za kler, odnosno laikat. Isto tako svakom će od tri pomoćna biskupa biti povjerena po dva arhiđakonata. Kardinal je potaknuo svećenike da u svojem pastoralnom djelovanju osobito promiču pobožnost prema bl. Alojziju Stepincu, jer je to siguran put prema njegovoj kanonizaciji.