Požega, (IKA) – Redoviti mjesečni susret trajne formacije mladih svećenika i đakona Požeške biskupije održan je 13. siječnja u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog domu u Požegi. Nakon molitve Trećeg časa biskup Antun Škvorčević uputio je pozdrav nazočnima i čestitao im novu godinu te rekao kako ona nije samo kalendarski podatak, nego vrijeme novog nastojanja oko vlastite duhovne izgradnje i poslanja, te je mladim svećenicima zahvalio za sve ono što su u protekloj godini vjerno ostvarivali, napose na duhovnoj razini i poželio Božju pomoć u godini koja je započela. Rekao je da je svećenička duhovnost u današnjem teškom društvenom stanju vrlo izazovna i istaknuo važnost da tu dimenziju ne prepuste slučajnosti svakodnevice što ih može dovesti do nutarnje praznine ili potonuća. Vezano s tim biskup je još spomenuo značenje osobne molitve po kojoj pojedinac sebe stavlja u odnos s Bogom, rekavši da upravo iz susreta s Bogom jača osobna duhovna struktura i ostvaruje se njezin napredak. Uvodeći u temu formacijskog susreta, biskup je istaknuo kako svećenici trebaju izgrađivati sposobnost dijagnosticiranja vremena u kojem žive, odnosno čitanja znakova vremena, poznavanja sastavnica suvremene kulture kako bi joj na pravi način mogli približiti evanđeoske vrijednosti. Podsjetio je da Požeška biskupija u svom pastoralnom programu ove godine prigodom proglašenja svetim pape Ivana Pavla II. ima u središtu svojih nastojanja njegovo učiteljstvo o obitelji, što će napose biti prisutno u korizmenim katehezama. Istaknuo je da će se Biskupija na taj način uključiti i u inicijative pape Franje o obitelji koje je pokrenuo u vidu održavanje ovogodišnje izvanredne, a na godinu i redovite biskupske sinode. Dodao je da će dr. Tomislav Ivančić na ovom prvom formacijskom susretu u ovoj godini govoriti o europskom kulturološkom kontekstu u kojem obitelj i brak dobivaju nove definicije na različitim, napose na zakonodavnim razinama.
Dr. Ivančić je u uvodu istaknuo oduševljenje mnogih biskupa, ali i laika iz Europe zbog uspjelog referenduma u Hrvatskoj o ustavnom definiraju braka kao zajednici između muškarca i žene, što mnogi u Europi gledaju s pozitivnim čuđenjem da se takav demokratski čin odlučivanja mogao ostvariti u jednoj maloj europskoj zemlji poput Hrvatske. Nastavio je s prikazivanjem problema Europe i njezina društva koje duboko ima kršćanstvo u svojim korijenima, ali koje se danas sve slabije prepoznaje u životu njezinih vjernika. No, unatoč problemima dekristijanizacije europskog društva, profesor je istaknuo da postoji univerzalno znanje kod Europljana, svjesno ili podsvjesno, o njihovoj povezanosti s Kristom, što se primjerice vidi i kod slavlja Božića koje je prisutno kod svakog europskog naroda bez obzira kojoj denominaciji pripadali, ili primjerice kod očuvanja kršćanskog kulturološkog ambijenta kao u Švicarskoj, gdje se dogodio slučaj zabrane izgradnje minareta premda je u toj zemlji društvo danas izrazito sekularističko. Profesor je istaknuo kako je Europi potreban povratak Evanđelju, novi zahvat, poput onog u prvim stoljećima Crkve kada se kršćanstvo unatoč progonima proširilo po cijeloj Europi. Zaključio je da je upravo zadaća Crkve nanovo povezati europske narode, biti duša društva i tako označiti budućnosti starog kontinenta. To se događa duhovnom obnovom koja kreće od nas samih, istaknuo je profesor.
Poslije kratkog odmora uslijedio je razgovor o pastoralu mladih, napose o organizaciji tradicionalnog Biskupijskog križnog puta mladih u korizmi, zatim o putovanju mladih u Dubrovnik na Susret katoličke mladeži, o hodočašću Požeške biskupije u Rim prigodom kanonizacije bl. Ivana Pavla II, utemeljitelja Požeške biskupije te o nekim drugim aktualnim pitanjima. Susret je završio zajedničkom molitvom pod vodstvom dr. Ivančića.