Istina je prava novost.

SUSRET VJEROUČITELJA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE

Tema susreta u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu bila je “Model cjelovitoga vjerskog odgoja”

Zagreb 10. 11. 2001. (IKA) – Susret vjeroučitelja Zagrebačke nadbiskupije na temu “Model cjelovitoga vjerskog odgoja” održan je danas, 10. studenoga, u Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu u Zagrebu. Susret je započeo euharistijskim slavljem koje je u sjemenišnoj crkvi predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Obraćajući se vjeroučiteljima, nadbiskup je u propovijedi istaknuo da su oni na osobiti način suradnici u djelu evanđelja. Oni, slikovito rečeno, imaju crkveni mandat i s tim poslanjem ulaze u škole i prenose poruku vjere poštujući sve školske propise.
U radnom dijelu susreta predstojnik Ureda za katehizaciju Đakovačke i Srijemske biskupije dr. Ivica Pažin održao je predavanje o principu korelacije u školskom vjeronauku i župnoj katehezi. Iz današnje teološke perspektive, rekao je dr. Pažin, smije se reći da je vjeronauk u školi jedan predmet među mnogima, ne viši, ali ne ni manji po svojoj vrijednosti. Kako je dalje istaknuo, školski sustav u Hrvatskoj, koji je u procesu obnove, treba imati osmišljeni centar, središnju točku koja će povezivati sve njegove sadržaje. Dostojanstvo čovjeka i vrijednosti koje ono sa sobom nosi mogla bi biti izlazna točka, na kojoj počiva duh i smisao školskog obrazovanja, a s tim i otvorenost mogućnosti međupredmetne povezanosti, tvrdi predavač. Govoreći o nužnim dodirnim točkama katoličkog vjeronauka u školi s drugim predmetima, upozorio je da one ne leže samo, a često čak nisu ni primarne, u području religioznih ili kršćanskih sadržaja. One mogu, s pogledom na čovjeka, biti shvaćene vrlo široko. Vjerski odgoj, ponajprije vjeronauk u školi, u budućnosti će trebati takvu religijsku pedagogiju koja će biti u stanju voditi dijalog s prirodnim znanostima. Osim toga, susret vjerskog odgoja i religijske pedagogije kao znanosti s umjetnošću našega vremena čini se jednom od važnijih zadaća kojoj će se kateheza morati posvetiti u skorije vrijeme, mišljenja je dr. Pažin.
Na okruglom stolu predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK dr. Milan Šimunović govorio je o važnosti polaženja katehetskih škola, koje više neće biti masovne, nego će se priređivati sedam ciljanih škola. Napomenuo je da je jedan susret vjeroučitelja godišnje na biskupijskoj razini sasvim dovoljan. O modelu konfesionalnog-katoličkog vjeronauka u školi u odnosu na župnu katehezu i sakrament govorio je predstojnik Katehetskog ureda Zagrebačke nadbiskupije dr. Josip Jakšić. Školski vjeronauk, kazao je dr. Jakšić, nije samo teorija, ne prenosi informacije i ne gomila znanje, već smjera otvaranju pameti i srca prema pogledu na svijet i život s katoličkog stanovišta. Stoga, treba reći, da će u mnogo slučajeva vjeronauk u školi biti prilika za predevangelizaciju ili predkatehezu. Time će vjeronauk u školi pripremati teren za prihvaćanje autentičnih kršćanskih odgovora na temeljna pitanja te za dublje ulaženje u tajne vjere po inicijaciji i prakticiranju vjere u zajednici, što će se dogoditi tek kroz župnu katehezu, zaključio je. Ravnatelj i vjeroučitelj-savjetnik Josip Arnuš osvrnuo se na mogućnost korelacije vjeronauka i hodočašća. Zamjenik predstojnika Katehetskog ureda Zagrebačke nadbiskupije dr. Josip Šimunović govorio je o susretima vjeroučitelja, napomenuvši kako treba izbjegavati masovnost, jer se s manjim brojem vjeroučitelja može kvalitetnije raditi. Vjeroučitelj-savjetnik Ivica Cik pojasnio je postupak polaganja stručnih ispita za vjeroučitelje. (i11188hr/kj)