SUSRET VJERSKIH PREDSTAVNIKA U FREISINGU

Zagreb, 5. 4. 1995. (IKA) – Hrvatsko-katoli~ko izaslanstvo koje ~ine: dr. Mile Bogoviđ, profesor crkvene povijesti iz Rijeke, dr. Sređko Džaja, povjesni~ar iz Munchena, dr. Jure Kričto sa Instituta za suvremenu povijest iz Zagreba, te dr. Mirko Valentiđ, znanstveni savjetnik i direktor Instituta za suvremenu povijest iz Zagreba, sudjeluje u nastavku neslužbenih razgovora predstavnika vjerskih zajednica na podru~ju bivče Jugoslavije, zakazanih za 5. do 9. travnja o.g. u njema~kom gradiđu Freisingu. Đlanovi izaslanstva održali su pripremni susret, 3. travnja, u prostorijama franjeva~kog samostana na zagreba~kom Kaptolu sa znalcima tematike koja se razlaže na na tom susretu.
Sudionici susreta trebali bi kao stru~njaci, a ne kao predstavnici svojih vjerskih zajednica, razmatrati odnose Crkve (religije) i države kod katoli~kih Hrvata, pravoslavnih Srba i Bočnjaka-muslimana. Bočnja~ko-muslimansko izaslanstvo u sastavu: prof. dr. Rečid Hasizoviđ iz Sarajeva, zagreba~ki imam Dževad Hodžiđ, prof. dr. Mustafa Imamoviđ, dekan Pravnog fakulteta u Sarajevu, Mustafa Spahiđ, diplomirani politilog iz Sarajeva, te akademik prof. Avdo Su~eska iz Sarajeva, isprva je potvrdilo svoje sudjelovanje na susretu, a zatim je isto otkazalo. Kako doznajemo od zagreba~kog imama Dževada Hodžiđa, izaslanstvo je neznajuđi imena ostalih sudionika susreta sa stavom da je dijalog svakako potreban prihvatilo razgovore. No, nakon čto su dobili informacije da srpsko-pravoslavnu stranu na susretu predstavljaju dr. Dimitrije Kaleziđ i dr. Predrag Puzoviđ sa Teoločkog fakulteta u Beogradu, te dr. Milorad Ekmedžiđ, dr. Vasilije Krestiđ i dr. Slavenko Terziđ sa Srpske akademije nauka iz Beograda donečena je odluka o otkazivanju sudjelovanja čto je i javljeno prireditelju. Stav je, naime, bočnja~ko-muslimanskog izaslanstva da je razgovor potreban, no ne bilo kakav i ne s bilo kime, izjavio je imam Hodžiđ, rekavči kako dr. Milorada Ekmedžiđa ~lanovi bočnja~ko-muslimanskog izaslanstva iz Sarajeva smatraju idejnim za~etnikom genocidnosti spram muslimana. Stoga je za izaslanstvo bočnjaka-muslimana nemoguđe prihvatiti najavljene neslužbene razgovore.
Na susretu je svako od tri izaslanstva trebalo održati referat o odnosima svoje religije i države u pročlosti i sada, te dva koreferata o tim odnosima kod druge dvije strane. Kako je najavljeno od hrvatsko-katoli~kog izaslanstva, dr. Jure Kričto đe govoriti o odnosima Crkve i države kod katoli~kih Hrvata, dr. Mile Bogoviđ o tim odnosima u srpskom pravoslavlju, a dr. Sređko Džaja o odnosima islama i države u bočnja~ko-muslimanskoj zajednici.
Na susretu bi trebalo sudjelovati i desetak stru~njka s raznih njema~kih sveu~iličta koji đe prikazati kako su vodeđe vjerske novine, “Glas Koncila”, “Pravoslavlje” i “Preporod”, prikazivale drugu stranu.
Zakazani skup, u organizaciji Njema~ke biskupske konferencije, tređi je u nizu sli~nih susreta. Prvi sastanak održan je 1993. u Hildesheimu u Njema~koj, a drugi 1994. u Freisingu. Na prvom susretu u Hildesheimu zaklju~eno je da sudionici ne zastupaju svoje vjerske zajednice, nego kao ~lanovi pojedinih zajednica govore u ime svoje struke.