Pazin/Pula, (IKA) – U Porečko-pulskoj biskupiji priređuju se susreti članova župnih pastoralnih vijeća. Za članove župnih pastoralnih vijeća porečkog (sjevernog) dijela biskupije susret je upriličen 15. listopada u Pazinskom kolegiju, a za južni, tj. pulski dio 22. listopada u crkvi Sv. Josipa u Puli. Na svaki se odazvalo oko 80 vijećnika. Održani su s ciljem ohrabrenja i osposobljavanja za još bolji angažman vjernika laika u župi. U Pazinu je okupljenim vijećnicima predavanje održao župnik iz Vrbnika Anton Zec. Istaknuo je kako je župno vijeće savjetodavno tijelo u župi koje ima važnu i odgovornu ulogu pomoći župniku kako Isusovu “stvar” najbolje prenijeti u život, poštujući pritom načela autentičnosti, kontinuiteta, suodgovornosti, zajedništva, solidarnosti, osobnosti, usmjerenosti, subsidijarnosti, služenja, voluntarizma i pobožnosti. Novi model župne zajednice trebao bi se sastojati od malih podstruktura, malih zajednica, npr. za vjeronauk, za obitelj, molitvene zajednice, neokatekumenske zajednice i dr. za čije je oživljavanje i rast potreban zajednički rad. Nazočnima je podijelio i prokomentirao tekst “Čovjek kao zrela osobnost – pravila i kriteriji za ocjenjivanje zrelosti prema nauci Isusa Krista i u svjetlu personalne psihologije njezinih začetnika: E. Eriksona, C. Rogersa, E. Fromma, V. Frankla, W.G. Allporta i G. Cruchona”, iz kojeg valja izdvojiti kako zreo čovjek ima svoje ja, ima prijatelje, uravnotežen je na području osjećajnosti, ima jasan životni cilj, realistički gleda na život i spreman je na zalaganje, objektivno gleda na sebe i spreman je na humor, stalno proširuje svoj životni nazor, preuzima na sebe odgovornost, u teškoćama se oslanja najviše što može na sebe, pronalazi ravnotežu između otvorenosti i zatvorenosti, prihvaća druge sa svim kvalitetama i slabostima, prihvaća kritiku i sugestiju, sve svoje težnje i aktivnosti usmjeruje k ostvarenju životnog poziva hrabro se suočavajući s tragičnim i nepredviđenim situacijama.
Vijećnicima pulskog dijela biskupije predavanje je održao župnik iz Labina Željko Zec. Govorio je o Crkvi koja je upravo zakoračila u treći milenij probijajući se na svom dugom putu kroz razne zgode i nezgode poput rijeke koja je u sebi živa, ide dalje, ali se mora brinuti za svoje korito i ritmu toka koji je različit. Crkva ima memoriju o svom toku i neprestano uči. Uči iz sebe i izvan sebe. Iz sebe uči tako što nosi kontinuiranu svijest o sebi, što nosi riječ Božju – Bibliju i riječ biskupa svih vremena – koncilske dokumente. Izvan sebe uči iz svjetskih događanja koja je stalno zapljuskuju. Na općem planu Crkva vidi svoj zadatak obnove u novoj evangelizaciji koja treba započeti od baze, svake župne zajednice. Župa je najznačajnije mjesto za oblikovanje i očitovanje zajednice Kristovih vjernika. Ona omogućuje organizirano i kvalitetno odgajanje u vjeri, slavljenje Boga i djelotvorno življenje po Kristovu prijedlogu. Podsjetio je i na sliku župe danas: oko župnika se skuplja šačica angažiranih, uglavnom starijih ljudi, negdje i djece, bez mladih, ostali su nepokretna masa, odnosno oni koji dva puta godišnje dolazi u crkvu (za Božić i Uskrs). To rezultira frustracijom i osjećajem zamora, ukazuje na teškoću zadržavanja konstante. Župna zajednica treba biti, istaknuo je i vlč. Željko Zec, zajednica malih zajednica. Upravo tako mogla bi ispuniti one bitne uloge u sveopćoj Crkvi: zajedništvo, slavljenje, služenje i svjedočenja. U središte pastorala pozornost treba staviti na formaciju odraslih vjernika i odnositi se prema njima ne kao prema objektu pastoralne brige, već kao odgovornom subjektu. Da bi župljani mogli preuzeti odgovarajuća mjesta u župnoj zajednici, tj. svoj dio odgovornosti, jedan od nužnih mehanizama je župno pastoralno vijeće. Ono bi pod vodstvom župnika trebalo analizirati, raspravljati i dati sugestije za novo lice župne zajednice, kao i ekonomsko vijeće upravljati dobrima. Budući da je temeljna odrednica Drugog vatikanskog sabora ekleziologija zajedništva i poslanja, župni vijećnici kao subjekt zajedništva pozvani su pod vodstvom župnika očitovati to zajedništvo i pospješivati poslanje svih vjernika u konkretnoj župi. Zato je formiranje župnog pastoralnog vijeća teološka i moralna obveza župnika, zaključio je predavač. Oba su susreta nastavljena radom u skupinama u kojima se u okviru Godine euharistije poseban naglasak stavio na liturgijska slavlja. Okupljeni su vijećnici kroz četiri radionice na ovu temu promišljali, izmjenjivali iskustva i mišljenja, te davali prijedloge o čemu su po tom izvijestili plenum. Za sve nazočne organiziran je i zajednički objed.