Zagreb, (IKA) – Na blagdan Alberta Velikog dominikanci su organizirali jednodnevni znanstveni simpozij „Suvremeni izazovi odnosa filozofije i teologije” u dominikanskom samostanu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu. Na početku simpozija sudionike je pozdravio ravnatelj Instituta svetog Tome Akvinskog, prof. dr. Alojz Ćubelić. Uime suorganizatora nazočnima se obratio dekan Katoličkoga bogoslovnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić.
Prema programu Simpozija glavni referat održao je glasoviti engleski filozof i mislilac Stephen Priest. U vrlo zanimljivom i atraktivnom predavanju istaknuo je tri pitanja s kojima se u bitnome bavi suvremena filozofija. Prvo pitanje je tko si ti, ili, tko sam ja, koje upućuje na tajanstveno pitanje o čovjeku, koje prati, zapravo, svaki naraštaj, a koje svojom aktualnošću, podsjeća na jedno od ključnih Kantovih pitanja. Prema mišljenju profesora Priesta, drugo važno pitanje odnosi se na ono što se događa sada, odnosno na poimanje vremena. I treće važno pitanje s kojim se hoće i treba suočiti filozofija u suvremenom kontekstu je pitanje egzistencije, odnosno onoga što se pod tim ima misliti. Sva ta tri pitanja nisu jednoznačna pitanja i ona u sebi podrazumijevaju brojna druga pitanja, ali i mogućnost teoloških odgovara na spomenuta pitanja.
Drugo predavanje održao je prof. dr. Davor Pećnjak koji je govorio o temi Bog, filozofija, teologija i vjera. Problematizirao je složenu problematiku odnosa između filozofije i teologije, kao i različitog načina pristupa određenim pitanjima, koji se, ponekad slažu u mogućim odgovorima na postavljena pitanja. Između ostalih pitanja, prof. Pećnjak spomenuo je pitanje slobodne volje, koje pokazuje kako je moguće ponekad usuglasiti filozofsko promišljanje s teološkim zaključcima i poimanjima.
Docent filozofije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Danijel Tolvajčić prezentirao je, komentirao i analizirao Jaspersovo poimanje odnosa filozofije i religije. Iscrpno je precizirao njegovo razumijevanje onoga što se ima podrazumijevati pod filozofijom, odnosno pod vjerom, ili filozofijskom vjerom. U zaključku je iznio svoj stav što mu se čini u toj doktrini održivim, a što upitnim i podložnim raspravljanju.
Dr. Iva Mršić Felbar govorila je o fenomenu tjelesnosti iz teološke perspektive. Ta tema se pokazuje iznimno atraktivnom i zanimljivom upravo stoga što se tijekom povijesti pokazao stanoviti dualizam u smislu prihvaćanja ili neprihvaćanja tjelesnosti, osobito i kršćanskom poimanju. Ukratko je problematizirala to pitanje, kako u ovozemnoj tako i eshatološkoj perspektivi.
Dr. Branko Murić je u posljednjem predavanju simpozija izložio pitanje Izazova ‘postmodernističkog’ doba za teologiju. Tu se upustio u daljnje problematiziranje onoga što u filozofiji nekih suvremenih autora te riječi moderno, postmoderno, ili krizno znači. Osim toga progovorio je o tzv. slabom ili ranjenom ratiu, koji obilježava današnje vrijeme, a u kojem se očekuje da bi se trebalo razvijati vjerodostojno teološko promišljanje.
Poslijepodne se održao rad u skupinama, a nakon toga je uslijedila završna rasprava u kojoj je dr. Priest odgovarao na pitanja i komentirao sažetke rada u skupinama.
Jednodnevni međunarodni znanstveni skup je završio euharistijskim slavljem koje je predvodio provincijal Hrvatske dominikanske provincije prof. dr. Slavko Slišković.