Istina je prava novost.

SV. VLAHO U SLANOM

Slano, 3. 2. 2002. (IKA) – Župa Sv. Vlaha u Slanom, u Stonskom dekanatu Dubrovačke biskupije, utemeljena početkom XV. stoljeća, blagdan svoga župnog zaštitnika sv. Vlaha proslavila je u nedjelju 3. veljače. Mise su slavljene u tijeku cijeloga dana, a tradicionalni ophod išao je slanskom obalom. Ophod je krenuo iz slanske franjevačke samostanske crkve Sv. Jeronima. Uz sudjelovanje mnoštva vjernika predvodili su ga bivši slanski župnik fra Dobrosav Stojić te više hercegovačkih franjevaca, čijoj provinciji pripada slanski franjevački samostan. U ophodu su nošene moći sv. Vlaha te mnoštvo barjaka starih bratima. Kod prve postaje, spaljenog Kneževa dvora, u ophodu su blagoslovljeni maslinici, polja i vinogradi, molilo se za dobar urod polja, vinograda i maslinika. Druga postaja bila je kod stare župne crkve Sv. Vlaha, porušene u potresu, nakon kojega nije popravljena niti je u bogoslužnoj funkciji. Tu se molilo sv. Vlahu za zagovor, za zdravlje, a u njegovu čast razvijeni su crkveni barjaci starih bratovština. Treća postaja bila je na Vojvodina punti, gdje se molilo za duše svih umrlih te nasilno stradalih u svim ratovima kroz stoljeća. Na slanskoj rivi, gdje je ophod završio, bila je četvrta postaja. Tu su blagoslovljeni more, barke, brodovi, mreže, ribari, mornari i svi pomorci, te se molilo za dobar ulov riba i sigurnost ribara i mornara na morima. Svečano misno slavlje na rivi uz prigodnu propovijed predslavio je fra Dobroslav Stojić u suslavlju s više hercegovačkih franjevaca. Središnja liturgija slavljena je u slanskoj samostanskoj crkvi Sv. Jeronima. Zajedno sa slanskim župnikom fra Mladenom Vukšićem te hercegovačkim franjevcima, predvodio ju je međugorski župni vikar fra Drago Vujević. U prigodnoj propovijedi govorio je o značenju sv. Vlaha u povijesti Dubrovnika i Slanoga, te općenito Dubrovačkog primorja, kako u starini, tako i u novoj hrvatskoj povijesti tog dijela južne Hrvatske.