Rijeka, (IKA) – Hrvatsko gospodarstvo nalazi se u rukama dvije tisuće obitelji čije poslovanje rađa činjenicu da petina stanovništva Republike Hrvatske živi na ili ispod razine siromaštva, istaknula je pročelnica Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Jasminka Zlokovića na tribini o socijalnoj isključivosti koju je u Gradskoj vijećnici u Rijeci u utorak 18. listopada organiziralo Prihvatilište za beskućnike “Ruže sv. Franje”. Povod je bio Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, rekli su voditelji Prihvatilišta, članovi Franjevačkoga svjetovnog reda. S obzirom na činjenicu da bogati imaju sve više, a siromašni sve manje, ne čudi da u doba informatičkih dostignuća možemo govoriti o dužničkom ropstvu, od nerođenih do starijih i nemoćnih, upozorila je Zloković. S njom se složila Daria Mlinarić, studentica koja je za diplomski rad odabrala upravo temu socijalne isključivosti dodajući da je u Hrvatskoj danas nezaposleno više od trideset tisuća visokoobrazovanih mladih ljudi kojima dan počinje odabirom kupovine dnevnog tiska ili lijekova. Svaka treća obitelj jedva spaja kraj s krajem i upravo zbog brige oko egzistencije nisu u stanju kvalitetno skrbiti o svojoj djeci. Oko 28% umirovljenika nalazi se u zoni siromaštva, upozorila je Zloković, dodajući kako se tom broju može dodati i 2,1 milijun Hrvata koji žive od danas do sutra u nemogućnosti planiranja budućnosti. Na tribini je istaknuto kako su ljudi bez krova nad glavom uvršteni u Zakon o socijalnoj skrbi, ali bez prijavljenog prebivališta, koje podliježe drugim zakonima, ne mogu ostvariti socijalna prava. Te činjenice potvrdila je i voditeljica riječkog Prihvatilišta za beskućnike Vilma Mlinarić dodajući da ukoliko riječko prihvatilište, jedino koje nije u proračunu Grada, ne uđe u proračunska sredstva, može postojati mogućnost od zatvaranja jer sami neće moći zadovoljiti norme koje će biti propisane. Govoreći o odgoju i obrazovanju za ljudska prava koje vode društvenoj demokraciji dr. Kornelija Mrnjaus s riječkog Odsjeka za pedagogiju, poručila je da se ljudska prava ne poštuju iz neznanja, površnosti i zaokupljenosti vlastitim problemima i lošim iskustvima u djetinjstvu, te da stoga treba steći osnovna znanja o sebi i drugima, osobito o pravima djeteta što je potrebno učiti i odgajati druge.
Tribina je privukla veliki broj građana, među njima i trsatske franjevce te članove Caritasa Riječke nadbiskupije.