Nakon izvođenja himne „Lijepa naša“ i svečane pjesme „Krasna zemljo“, koje je izveo gospodin Bruno Krajcar, sve prisutne sudionike u prepunoj Istarskoj sabornici, pozdravio je najprije gradonačelnik Grada Poreča i zastupnik u Hrvatskom saboru Loris Peršurić, zatim zamjenica župana Istarske županije Gordana Antić, te na kraju biskup porečki i pulski Ivan Štironja koji je rekao: „Srdačno vas sve pozdravljam i zahvaljujem vam svima što ste se večeras okupili u prigodi ove svečane komemorativne večeri posvećene dr. Jurju Dobrili, velikom biskupu Crkve, neumornom pastiru, preporoditelju hrvatskog naroda, i jednomu od značajnijih velikana istarske i hrvatske povijesti 19 stoljeća.

Nalazimo se u sabornici u koju je redovito dolazio biskup Dobrila. Ovdje je držao govore, izricao svoje ideje i borio se za prava svoga naroda. Večeras se želimo prisjetiti njegova života, kako bismo ponovno i ponovno prepoznali snagu njegovih ideja i trajnu vrijednost njegova djela. Dr. Juraj Dobrila nije bio samo biskup svoga vremena nego i vizionar, čovjek duboke vjere u još dublje ljubavi prema čovjeku, osobito prema malima, siromašnima i potlačenima.

Vođen evanđeoskim načelima, biskup Dobrila je razumio da se vjera ne može živjeti odvojeno od svakodnevnice naroda. Zato je neumorno radio na prosvjećivanju, obrazovanju i njegovanju dostojanstva hrvatskog i slovenskog puka u Istri. Njegova ideja da narod bez jezika i škole gubi svoju dušu, bila je temelj njegova pastoralnog djelovanja.

Kao biskup bio je vrlo blizak ljudima, kao intelektualac, bio je ispred svoga vremena; kao rodoljub nije isključivao nikoga; jednostavno je gradio mostove razumijevanja, poštovanja i mira.

Dok večeras razmišljamo o njegovu životu i djelu, pitamo se što nam biskup Dobrila poručuje danas? Zasigurno bi nas pozvao na zajedništvo, što je posebna snaga Crkve, naroda i obitelji; poručio bi nam, nadalje, da snaga zajednice leži u obrazovanju, u njegovanju moralnih vrijednosti, u međusobnom uvažavanju i solidarnosti; poručio bi nam da je zadaća Crkve i društva služiti a ne vladati; pozvao bi nas da čuvamo identitet ne samo riječima nego i djelima.

Dragi prijatelji neka ova večer bude večer spomena, kao i nadahnuća; neka nam bude poziv na istinsko nasljedovanje ovoga velikana Istre i cijele Hrvatske, i nesebično zauzimanje za malog čovjeka; neka nam bude nadahnuće za očuvanje i njegovanje svoga kršćanskog i nacionalnog identiteta; da odgovorno živimo vrijednosti koje nadilaze svako vrijeme. Bilo s Božjim blagoslovom!“, poručio je biskup Štironja.

Uslijedila su zatim tri predavanja u kojima se nastojalo približiti i aktualizirati život i rad biskupa Juraja Dobrile.

Dr. Stipan Trogrlić u predavanju „Neki naglasci u pastoralnom radu biskupa Jurja Dobrile“ istaknuo je neke događaje i misli. Tako je podsjetio na priču iz Svetvinčenta, kada jedan mještanin nije vjerovao da biskup Dobrila doista govori hrvatskim jezikom, pa ga je pitao da nešto kaže, na što mu je Dobrila odgovorio “što bi rad”. Prema svjedočenjima, čovjek je bio oduševljen i rekao je da biskup govori “baš kao i oni”. “Ovaj događaj vjerno ilustrira koliko Hrvati u Istri sredinom 19. stoljeća nisu mogli vjerovati da netko tko govori hrvatski jezik može na društvenoj i crkvenoj ljestvici toliko napredovati”, rekao je Trogrlić.

Dr. Mihovil Dabo u sklopu svoje teme „Vjerski, društveni i nacionalni ciljevi biskupa Jurja Dobrile“, istaknuo je snažnu misao mons. Dobrile: „slavenski narod spava, ali ako spava, nije mrtav“. U tom smislu je protumačio i citat koji se često krivo shvaća kao prijetnja a zapravo je poziv na istinsko uvažavanje jednoga narod kao preduvjet zajedničkog života: “Mogao bi se probuditi. A ako se probudi, to neće biti dobro za Talijane”.

Posljednji je predavač vlč. dr. Josip Grbac govorio o temi „Dobrilina baština u djelovanju Istarske Crkve danas“. U svom izlaganju napravio je poveznice između vremena biskupa Dobrile i sadašnjih prilika: “Netko će reći da je borba protiv diskriminacije većine prošlost, ali takvu diskriminaciju imamo i danas. Kada se želi istisnuti Crkvu iz svih pora društva – zar to nije diskriminacija većine”, rekao je Grbac i podsjetio na riječi pape Benedikta 16., koji je rekao da ako politika ne može riješiti problem gladi u svijetu, onda Crkva ne samo da se smije, nego se i mora baviti politikom“.