Zagreb, (IKA) – U zagrebačkoj katedrali u nedjelju 3. listopada slavljena je svečana misa u prigodi završetka obilježavanja 50. obljetnice smrti kardinala Alojzija Stepinca. Ujedno to je i dan kada je točno prije 12 godina u Mariji Bistrici Stepinac proglašen blaženim. Obilježavanje tih obljetnica uveličano je i završetkom 40. plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) koje se održavalo u Zagrebu od 30. rujna.
Stoga je misno slavlje predvodio predsjednik CCEE-a ostrogonsko-budimpeštanski nadbiskup kardinal Peter Erdö. U koncelebraciji su bili potpredsjednici CCEE-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Bordeauxa kardinal Jean-Pierre Ricard, predsjednici i delegati predsjednika biskupskih konferencija europskih zemalja, sudionici plenarnog zasjedanja, apostolski nuncij pri Europskoj uniji nadbiskup Andre Dupuy i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari.
Osim predsjednika HBK đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića, od hrvatskih su biskupa u koncelebraciji bili i riječki nadbiskup Ivan Devčić, šibenski biskup Ante Ivas, sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak te zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, zatim generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis i ostali svećenici.
Na početku misnog slavlja riječ dobrodošlice uputio je kardinal Bozanić. Podsjetio je na prigode toga misnog slavlja, te istaknuo kako je protekla godina koja je bila u znaku 50. obljetnice mučeničke smrti kardinala Stepinca bila prilika osvježiti povijesna sjećanja i moliti zagovor bl. Alojzija za ustrajnu vjeru u Boga, Katoličkoj Crkvi i Svetom Ocu.
Kardinal Erdö zahvalio je kardinalu Bozaniću na domaćinstvu te predsjedniku HBK nadbiskupu Srakiću na pozivu da se zasjedanje održi u Hrvatskoj. Napomenuo je kako je glavna tema zasjedanja “Demografija i obitelj u Europi” važna i životna tema za sve narode našega kontinenta, jer smo uistinu u rukama Božje providnosti. Ovdje smo u Hrvatskoj koja je oduvijek pripadala i pripada povijesnoj Europi. Posebno smo osjetili da pripadanje duhovnoj Europi, jer ovdje postoji ogromno duhovno blago Europe, rekao je mađarski primas te napomenuo kako je bl. Alojzije Stepinac veliki uzor i u apostolskom služenju biskupa.
Na početku homilije, kardinal Erdö podsjetio je kako se tim misnim slavljem slavi velika stvarnost: ozbiljnost i dubina zauzetosti u biskupskoj službi koja se očitovala u životu blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, koji je ostao vjeran sve do mučeništva. To je zauzetost i izazov biskupskoga poziva s kojim se trebamo suočiti i mi, današnji europski biskupi. Kada tražimo temelj svoga jedinstva, možemo ga pronaći u samome biskupskom ređenju koje nas čini na najpotpuniji način dionicima trostrukoga Kristova poslanja, rekao je kardinal, jer to povezuje današnje biskupe s biskupima koji su živjeli prije nas.
U osvrtu na misna čitanja, kardinal Erdö istaknuo je kako se snaga vjere očituje u životu svetih u svakome razdoblju povijesti Crkve. Božja je milost moćna, sposobna preobraziti život svakoga čovjeka. Svaki svetac očituje snagu milosti na svoj poseban način. Dvadeseto je stoljeće bilo stoljeće velikoga razvoja, širega priznavanja ljudskih sloboda i prava u pojedinim krajevima svijeta; bilo je to stoljeće koje je u mnogim narodima donijelo puno slobode ili čak suverenosti te mnoštvo demokratskih vrijednosti, rekao je kardinal Erdö, te upozorio kako je povijest dvadesetoga stoljeća i krvava povijest. Najužasniji ratovi, najstrašniji genocidi, najveće nepravde i diskriminacije obilježavaju to posljednje stoljeće. I u sadašnjosti se – bar u zapadnom svijetu – pokazuju zabrinjavajući znakovi slabosti u intelektualnome razmišljanju i poteškoća u donošenju životnih odluka, kao što je izbor profesionalnoga zanimanja, svećeničkoga ili redovničkoga zvanja, braka itd. Prisutni su također elementi relativizma koji prijeti oduzimanjem slobodi njezina pozitivnog sadržaja i pretvaranjem slobode u puko formalno načelo. Takva sloboda, bez uvjerenosti u istinu i njezine objektivne vrijednosti, ne govoreći o svim mogućim kratkotrajnim užitcima ovoga života, često u konačnici donosi razočaranje, gorčinu i očaj, upozorio je predsjednik CCEE-a, istaknuvši kako na tamne stranice toga razdoblja sveci unose Kristovo svjetlo; oni su naši primjeri i naši nebeski zaštitnici. U teškim godinama II. svjetskog rata i komunističkoga progona, pojedini su crkveni predstojnici na ovim našim stranama pružili ohrabrujući nauk za cijele narode, štoviše – za sveopću Crkvu. Blaženi Alojzije Viktor Stepinac, kardinal i nadbiskup ovoga grada, borio se tijekom rata za prava progonjenih i diskriminiranih, izazivajući bijes nacista. A nakon rata, usprkos pokušajima da ga se udalji od zajedništva sa Stolicom sv. Petra, uvijek je ostao vjeran Katoličkoj Crkvi i nasljedniku sv. Petra.
Kardinal Erdö usporedio je držanje kardinala Stepinca i kardinala Jozsefa Mindszentya na sudu. Potonji je u Budimpešti dvije godine nakon Stepinca sjedio jednako tako uspravan i svojim dubokim očima i prodornim pogledom gledao do dna srca onih koji ga promatraju i u našim danima. Stoga je bilo ispravno da se papa Pio XII. u svome glasovitom apostolskom pismu koje počinje riječima “Dum maerenti animo” (Dok ožalošćena duha), objavljenomu 29. lipnja 1956. u povodu petstote obljetnice apostolskoga pisma koje je papa Kalisto III. uputio narodima Istočne Europe, obratio kardinalima Jozsefu Mindszentyu, Alojziju Stepincu i Stefanu Wyszynskomu te svim biskupima, klericima i laicima zemalja Srednjoistočne Europe. Tri velika pastira, imenom spomenuta u tome papinskom pismu, bili su iznimni svjedoci vjere. Zagrebački je nadbiskup prvi među njima primio mučenički vijenac. Njihove osobnosti i njihovo svjedočanstvo, njihova duhovna baština povezuje narode naših zemalja i istinsko je vrelo bratstva među katolicima, poručio je kardinal Erdö.
Grad Zagreb gaji posebnu pobožnost prema Majci Božjoj. Ovdje se časti lik Blažene Djevice Marije koja čuva grad s Kamenitih vrata. Naši narodi, naši gradovi odnose se prema Bogorodici kao prema vlastitoj Majci i Zaštitnici. Molimo majčinski zagovor i zaštitu Djevice Marije, Majke grada Zagreba i zaštitnice Hrvatske, Velike Gospe i Majke cijele Europe, da štiti naše narode, naš kontinent te da nam da novu životnu snagu za naše kršćansko svjedočenje i za naše biskupsko služenje u ovim novim vremenima, zaključio je propovijed kardinal Erdö.

Nakon popričesne molitve, predvoditelji misnog slavlja kardinali Erdö, Bozanić i Ricard uputili su se do groba kardinala Alojzija Stepinca, gdje je kardinal Bozanić predvodio molitvu za njegovo proglašenje svetim. Prije blagoslova kardinal Erdö je uime predsjednika biskupskih konferencije Europe zahvalio kardinalu Bozaniću, cijeloj Crkvi u Hrvatskoj na prekrasnom i toplom slavlju. Zahvaljujem Bogu da nismo samo raspravljali i razgovarali, nego smo da smo mogli biti i u ovom molitvenom zajedništvu u snazi milosti oko ovog oltara Gospodnjeg. Molim Gospodina da stvori novo razdoblje u Europi, da nam podari svoju snagu i svjetlo u ovom vremenu koje je hvala Bogu mirno, ali nipošto jednostavno. Treba nam Božje nadahnuće, Njegova snaga i svjetlo da bismo kršćanski mogli odgovoriti u ovome vremenu, rekao je kardinal Erdö.
Misno pjevanje animirali su Muški katedralni zbor, te zbor župe sv. Mateja iz zagrebačkih Dugava.