Split, 27. 8. 2000. (IKA) – Svečanost ustoličenja novoga splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Marina Barišića započela je 26. kolovoza u konkatedrali Sv. Petra u Splitu ophodom iz kripte. Predsjedatelj slavlja, dotadašnji splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Ante Jurić, koji je bio na čelu nadbiskupije gotovo 12 godina, na početku bogoslužja prvo je zahvalio Bogu što mu je povjerio tu odgovornu službu, te izrazio kajanje za sve propuste koje je on učinio ili su drugi učinili njegovom krivnjom. Kazao je zatim da biskupski štap koji predaje svom nasljedniku nije prijetnja, nego oslonac stadu. Upozorio je zatim na mnoge opasnosti, kojih nismo uvijek ni svjesni. Ponekad su nam i domaći smetnja. Isto tako i divni ljudski izumi, kao što su televizija, radio i tisak, više nažalost služe zlu nego dobru, pa i otud često prijete razne pogibelji. Sve je pozvao da ga ne promatraju sa sumnjom, nego da svi povjereni njegovoj pastirskoj službi prepoznaju glas dobroga pastira. Stoga, na početku misnog slavlja trebaju se pokajati i natpastiri i svi vjernici što nisu slušali glas dobroga Pastira, Isusa Krista. Sve je zamolio da i njega uključe u svoje molitve kao i suradnike novoga nadbiskupa, a sve u cilju zaštite svake duše u nadbiskupiji: “Prianjajte uz nadbiskupa, ljubite ga – da bi i Bog bio s vama”, rekao je nadbiskup Jurić.
Papinu bulu o imenovanju dr. Barišića splitsko-makarskim nadbiskupom i metropolitom od 21. lipnja, u originalu na latinskom jeziku, pročitao je nadbiskupski kancelar mons. Jozo Marendić, dok je prijevod na hrvatski jezik pročitao prepozit stolnog kaptola mons. dr. Drago Šimundža. Nakon čitanja Papine bule, dotadašnji nadbiskup Jurić simbolički je svečano predao novom nadbiskupu svoj pastirski štap, simbol pastirskog autoriteta i služenja. Nakon svečane predaje pastirskog štapa, nastavak slavlja predvodio je novi nadbiskup Barišić.
Poslije propovijedi i ispovijesti vjere, prineseni su darovi na oltar. Svećenici su darovali nadbiskupu Juriću, koji odlazi u mirovinu, sliku Andrije Jakelića s motivima rodnog mu Vranjica, a mons. Barišiću sliku Mladena Veže s motivom Papina dolaska u Split. U ime redovnika i redovnica novom je nadbiskupu darovana misnica bijele boje, dok je katedralni župnik don Zdenko Bralić darovao brončani odljev Kristova bičevanja iz katedrale, rad Jurja Dalmatinca na oltaru sv. Anastazija. Rodna župa Vidonje donijela je na dar plodove neretvanskoga kraja: trupicu, košaru s voćem i kruh.
Na kraju misnog slavlja uslijedili su pozdravi novom nadbiskupu. Mons. Stanko Vrnoga, župnik Vida, u ime biskupijskog klera, istaknuo je da biskupska služba nije laka, te da je pravo umijeće dobro voditi biskupiju. Stoga tom prigodom jednom nadbiskupu valja reći hvala, a drugom sretan početak. U ime redovnika i redovnica novog je nadbiskupa pozdravila s. Vesna Mateljan, provincijala glavarica Družbe sestara Maloga Isusa. Svoju je riječ završila pozivom: “Oče nadbiskupe, poduprite i pomognite naša nastojanja, kako bi u zajedništvu s Vama, u otvorenosti Božjim nadahnućima, na početku ovog tisućljeća, redovnički život po nama bio djelotvorno ucijepljen u našu domaću Crkvu#!”. U ime vjernika laika čestitku je uputila vjeroučiteljica Ana Gelo. Kazala je: “Spremni smo svoj mladenački zanos staviti Vama na raspolaganje, a Vi nam budite predvodnik”. Potpredsjednik Vlade RH i predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, dr. Goran Granić, izrazio je čast i radost, da u gradu svoje mladosti može sudjelovati na tom velikom činu za nadbiskupiju. Nadbiskupa Franića, kojega je kao sedmogodišnji dječak u župnoj crkvi Sv. Nikole u Baškoj Vodi pozdravio u ime krizmanika, i sada ima čast pozdraviti i zahvaliti mu što je dao svoj doprinos demokratskoj i slobodnoj Hrvatskoj. Nadbiskupu Juriću, koji je bio uvijek jasan u iznošenju svojih stavova, ne samo vjere nego i budućnosti hrvatskog naroda, zahvalio je u ime hrvatske Vlade. Novom nadbiskupu Barišiću zaželio je mirno more, unatoč buri i neveri. Zabrinut je zbog negativne energije i što je nastupila oseka odgovornosti za javnu riječ. Istaknuo je kako više ljudi danas strada od riječi u medijima, nego što je stradalo u Domovinskom ratu. Zabrinut je i što zavladala oseka tolerancije i povjerenja. No, s vjerom, da smo u stanju izboriti Hrvatsku, na ponos, čast i radost svih nas, izrazio je nadu da će novi nadbiskup poticati toleranciju i povjerenje, te podupirati sve one koji rade na dobrobit Hrvatske. Dr. Granić, na kraju je posebno zahvalio nadbiskupovoj majci Matiji.
Na kraju slavlja, nadbiskup Barišić zahvalio je prvo papi Ivanu Pavlu II., što mu je iskazao povjerenje da naslijedi nadbiskupe Franića i Jurića, zahvalivši im na ohrabrenju, s nadom da će ga pratiti svojim bogatim iskustvom i molitvama. Zahvalio je i svim nazočnim biskupima, gostima iz Njemačke, Italije, Austrije, Engleske, predstavniku apostolskog nuncija mons. Luigiju Biankiju, svim predstavnicima županijskih i gradskih vlasti, predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, Makedonske pravoslavne crkve, Islamske zajednice, Židovske općine, provincijalima i provincijalkama, veleposlanicima, posebno Marijanu Šunjiću veleposlaniku pri Svetoj Stolici, kao i svima koji se bore s vatrenom stihijom. Pomolio se i za mladića Dragu koji je u požaru izgubio život. Posebno je istaknuo rodnu župu Vidonje i čitavu Neretvu, koju je nazvao Galilejom, a Vidonje Nazaretom, te župu u kojoj je radio, Pohođenja BDM na Špinutu u Splitu. Pozdravio je i majku Matiju, te oca Ivana koji je na nebu, kao i kolega Petar Šolić. Pozdravio je i braću i sestre po krvi, kao i sve one koji su pratili tu svečanost.
Voditelj ceremonijala bio je dr. don Mladen Parlov, pjevali su združeni Katedralni mješoviti zbora sv. Dujma, Konkatedralni zbor sv. Petra i zbora crkve Gospe od Zdravlja i župe Gospe Fatimske sa Škrapa pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, uz orguljsku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačina.
Na svečanostima u povodu uvođenja u službu novoga splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Bariša 25. i 26. kolovoza bili su nazočni brojni crkveni gosti iz Hrvatske i susjednih zemalja, te predstavnici državnih, županijskih i gradskih vlasti. Uime Hrvatske biskupske konferencije bili su nazočni nadbiskupi zadarski Ivan Prenđa i umirovljeni splitsko-makarski Franić, biskupi varaždinski Marko Culej, požeški Antun Škvorčević, porečko-pulski Ivan Milovan, dubrovački Želimir Puljić, hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, šibenski Ante Ivas, gospićko-senjski Mile Bogović, krčki Valter Župan, vojni Juraj Jezerinac, pomoćni zagrebački Vlado Košić i umirovljeni đakovačko i srijemski Ćiril Kos, te upravitelj Riječke nadbiskupije mons. Ivan Šporčić. Također je bio i apostolski nuncij u Ukrajini nadbiskup Nikola Eterović i savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi u Hrvatskoj mons. Bianco Luigi. Uime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine nazočili su biskupi banjolučki Franjo Komarica, mostarsko-duvanjski Ratko Perić i sarajevski pomoćni Pero Sudar, dok je uime Biskupske konferencije Jugoslavije prisustvovao barski nadbiskup Zef Gashi i kotorski biskup Ilija Janjić. Na svečanostima su sudjelovali i predstavnici redovničkih zajednica: uime provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Stjepan Čovo i fra Petar Milanović, provincijal provincije sv. Jeronima fra Bernardin Škunca, provincijal karmelićana o. Vjenceslav Mihetec, provincijal konventualaca fra Ilija Miškić i fra Mijo Jozanović, provincijal hrvatske provincije Družbe Isusove o. Ivan Macan, provincijal Hrvatske kapucinske provincije fra Marko Kemiveš, član provincijalnog vijeća Salezijanske provincije don Josip Stanić, te provincijal trećoredaca fra Petar Grubišić. Od generalnih vikara nazočni su bili generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije mons. Vladimir Stanković, generalni vikar Vojnog ordinarijata mons. Joško Šantić, te pastoralni vikar Vojnog ordinarijata fra Mate Nikola Roščić.
Iz Slovenije je bio pomoćni ljubljanski biskup Andrej Glavan, iz Slovačke grkokatolički biskup iz Košica Milan Hautur, iz Njemačke generalni vikar iz Padernborna mons. Bruno Kresing, a iz Austrije tajnik Biskupske konferencije Austrije mons. Eugen Živković.
Od državnih predstavnika nazočni su bili uime hrvatskog predsjednika Vladimir Lončarević, uime hrvatske Vlade potpredsjednik Vlade i predstojnik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Goran Granić, uime Hrvatskoga državnog sabora Luka Roić, uime Splitsko-dalmatinske županije župan Branimir Lukšić, te gradonačelnici i predstavnici Splita Ivica Škarić, Makarske, Metkovića, Ploča i Solina.
Nadbiskup Barišić rođen je 24. ožujka 1947. godine u Vidonjama kraj Metkovića. Srednju školu pohađao je u Dubrovniku i Splitu, a teološki studij započeo je u Splitu te ga nastavio u Rimu. Nakon diplome iz teologije studij je nastavio na Lateranskom sveučilištu, a potom na Biblijskom institutu na Gregoriani u Rimu gdje je doktorirao iz biblijske teologije. Za svećenika je zaređen 14. srpnja 1974. godine, a nakon povratka sa studija od 1978. do 1979. godine obavljao je službu prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. Od 1979. do 1993. godine vršio je službu župnika župe Pohođenja BDM u Splitu. Od 1981. godine, pored župničke, vrši i profesorsku službu na Teologiji u Splitu gdje je predavao svetopisamske predmete. Za pomoćnog biskupa Splitsko-makarske nadbiskupije imenovan je 3. kolovoza 1993. godine, a za biskupa je zaređen 17. listopada iste godine. Po popisu splitsko-makarskih nadbiskupa, koji nastavljaju niz solinskih biskupa, prema šematizmu, dr. Marin Barišić 107. je biskup na stolici nasljednika sv. Dujma, koji je ustrojio splitsku Crkvu.