Svečana proslava 450. obljetnice Papinskog kolegija Germanicum

Rim, (IKA) – Ove godine 31. kolovoza navršilo se 450 godina kako je papa Julije III. utemeljio Papinski kolegij Germanicum za odgoj budućih svećenika iz zemalja njemačkoga govornog područja. Kolegij je povjerio Družbi Isusovoj koja ga vodi do danas. Godine 1580. pridružen mu je Papinski kolegij Hungaricum u koji su i hrvatske biskupije imale pravo slati svoj svećenike pripravnike. Od tada kolegij nosi ime Pontificium Collegium Germanicum et Hungaricum.
Proslava obljetnice upriličena je u Rimu od 26. do 28. listopada ove godine. Prvi dan 26. listopada bio je posvećen studijskom radu. Nakon pozdrava rektora o. Gervina Komme, skupu je prigodnu poruku uputio kardinal Zenon Grocholewski, predstojnik Kongregacije za katolički odgoj. Potom su uslijedila predavanja o nastanku i povijesti Germanicuma et Hungaricuma (P. Walter), zatim očekivanju biskupa u odnosu na svećenički odgoj (kardinal Karl Lehmann) i teološkim vidicima svećeničkog odgoja u kontekstu sadašnjeg vremena (H. J. Pottmeyer). Po završetku izlaganja predavači su sudjelovali u raspravi na okruglom stolu. Vrlo su dojmljiva bila svjedočanstva trojice nekadašnjih germaničara o ulozi tog Kolegija u njihovu životu i radu.
U nedjelju 27. listopada slavljena je misa u crkvi Imena Isusova (Il Gesu) koju je predvodio nekadašnji germaničar muenchenski nadbiskup kardinal Fridrich Wetter u zajedništvu s kardinalom Lehmannom, predsjednikom Njemačke biskupske konferencije, više (nad)biskupa germaničara, među kojima i riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem te današnjim germaničarima. Nakon mise uslijedilo je svečano predavanje u Germanicumu, koje je održao general Družbe Isusove o. Peter Hans Kolvenbach.
Uz osamdesetak sadašnjih pitomaca Kolegija te oko 250 nekadašnjih germaničara iz desetak europskih zemalja na proslavi iz Hrvatske sudjeluju riječki nadbiskup Ivan Devčić, Adalbert Rebić, Josip Kuhtić, Ivan Godina, Josip Pekanović, Antun Tamarut, Ivan Jurasić, Ivan Stošić i Milan Špehar. Slavlju su se pridružili i rektor Papinskog hrvatskog zavoda Sv. Jeronima mons. Jure Bogdan i veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Franjo Zenko. Na slavlju su bili nazočni i brojni predstavnici visokih crkvenih učilišta, odgojnih ustanova, diplomatskih predstavništava u Rimu, prijatelji Kolegija i dr.

Pontificium Collegium Germanicum et Hungaricum utemeljen je kao odgovor na izazove protestantske reforme. U tijeku 450 godina svog postojanja i djelovanja dao je crkvi više od 7.500 svećenika, među kojima oko 250 iz Hrvatske. Ti su svećenici po povratku u svoje biskupije preuzimali važne i vrlo odgovorne službe.
Mnogi od njih postali su profesori, biskupi, kardinali. Iz toga velikog broja nekoliko je blaženika i jedan svetac. Hrvatski se narod ponosi da je taj jedini svetac germaničar upravo Hrvat sv. Marko Križevčanin, a od četvorice blaženika najmlađi i najpoznatiji je blaženi kardinal Alojzije Stepinac. Zanimljivo je spomenuti da je u Germanicumu boravio kao svećenički pripravnik veliki hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević. A nakon Drugoga vatikanskog koncila prvi predstojnik Kongregacije za nauk vjere postao je nekadašnji germaničar zagrebački nadbiskup i kasnije kardinal Franjo Šeper. U Crkvi u Hrvata danas djeluje četrdeset germaničara, od tog jedan nadbiskup (mons. Ivan Devčić) i dvadesetak profesora teologije. Trenutno je na Germanicumu šest Hrvata.