Istina je prava novost.

Svečana sjednica Senata povodom 35. obljetnice osnutka osječkog Sveučilišta

Od svojih prapočetaka sveučilišta su imala zadaću proučavati sadašnjost i trijezno živjeti u njoj ne zaboravljajući pri tome ni prošlost te izgrađivati budućnost, istaknuo nadbiskup Srakić

Đakovo, (IKA/TU) – Svečana sjednica Senata i središnja proslava povodom 35. obljetnice osnutka osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, 303. godine visokog školstva u Osijeku i dana Sveučilišta u Osijeku održana je 31. svibnja u Svečanoj dvorani biskupa Antuna Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. Sjednici su prisustvovali dekani i pročelnici znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnih sastavnica Osječkog sveučilišta, gosti rektori i prorektori inozemnih, hrvatskih te osječkih sveučilišta.

Okupljene je pozdravila rektorica osječkog Sveučilišta prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik izloživši više od tri stoljeća dugu povijest sveučilišta U 35 godina rada na osječkom Sveučilištu diplomiralo je 35.887 studenata što je izniman prinos gospodarskom razvoju Istočne Hrvatske, a u ovoj akademskoj godini Sveučilište ima 16 znanstveno-nastavnih sastavnica. Osječku akademsku zajednicu čini 22.992 člana, u nastavnom programu sudjeluje 952 nastavnika i suradnika, 59 tehničkih suradnika, a za znanstveni rad osposobljava se 137 znanstvenih novaka. Na stručnim i sveučilišnim studijima nalazi se 21.180 studenata, rekla je rektorica Kralik i usporedila brojčano stanje pri osnutku Sveučilišta, na kojemu je tada djelovalo 53 doktora i 39 magistara znanosti.

Nadbiskup đakovačko-osječki dr. Marin Srakić u govoru je istaknuo da se ta obljetnica slavi u doba sveopće krize koja nije zaobišla ni našu Domovinu ni Sveučilište, a na pitanje što nam je činiti u vrijeme dok kriza još traje i s vremenom se produbljuje, istaknuo je preporuku Iustitie et pax pri HBK, koja je poručila da ako želimo ispuniti svoju zadaću, ne smijemo krizu produbljivati, nego ulijevati nadu i raditi za budućnost.

“Od svojih prapočetaka sveučilišta su imala upravo tu zadaću, proučavati sadašnjost i trijezno živjeti u njoj ne zaboravljajući pri tome ni prošlost te izgrađivati budućnost. Naime, bez razumijevanja slijeda povijesnih događaja, bez povijesti pamćenja i identiteta ostajemo zarobljeni u besperspektivnoj sadašnjosti, u kojoj jedni kriterij ostaje obećanje ugode i smanjenje neugode. Imajući u vidu situaciju u kojoj se nalazimo, Sveučilište od svoje strane može i mora dati svoj doprinos jer kriza koja nas pogađa u korijenu je bitno moralna kriza”, rekao je nadbiskup Srakić. Istaknuo je da nas to ne smije obeshrabriti, premda je zbog svega toga situacija u hrvatskom društvu prilično depresivna. Rekao je kako se čovjeka može definirati kao biće koje se nada, te da uz duboku nadu oslonjenu na Božju providnost, mi kao građani hrvatske države držimo da se možemo osloniti na svjetovne institucije našega društva.

Nadbiskup Srakić osvrnuo se i na obrazovnu strukturu hrvatskog društva: “Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. Hrvatska ima veoma lošu obrazovnu strukturu. U našem društvu potrebno je razvijati klimu za učenje i obrazovanje, a u poticanju ambicije da Hrvatska postane učeće društvo, veliki je doprinos upravo uspješnih hrvatskih znanstvenika i poduzetnika iz zemlje i svijeta. U Hrvatskoj se osjeća potreba sustavno razvijati znanje i vještine, a posebna pozornost pripada visokom školstvu i znanosti te držimo da je nužno osnažiti doktorske studije, uključiti ih u redovnu nastavu, kako bi Hrvatska što prije stvorila brojnu visokoobrazovanu, intelektualnu, gospodarsku, tehničku, poduzetničku elitu koja jedina može biti realni pokretač i nositelj razvoja hrvatskog društva i na tom području značajna je uloga Sveučilišta.”

Počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus, dodijeljeno je prof. dr. sc. Branku Babac, dok su redoviti profesori primili potvrdnice. Svečanost je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića, u čije je ime bila prisutna njegova izaslanica i povjerenica za ljudska prava i civilno društvo prof. Ankica Marinović, a sudjelovali su državni dužnosnici zaduženi za znanost i obrazovanje te čelnici slavonskih gradova i županija. Svečanost proslave glazbenim programom uveličao je Mješoviti zbor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu pod ravnanjem mo. Vinka Sitarića.