Banja Luka, (IKA/KTA) – U katedrali Sv. Bonaventure u Banjoj Luci proslavljen je subotu 15. srpnja zaštitnik katedrale i cijele Banjolučke biskupije. Svečano euharistijsko slavlje u banjolučkoj stolnici predvodio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup, u zajedništvu s većinom biskupa koji su sudjelovali na 70. redovitom zasjedanju BK BiH.
Riječi srdačne dobrodošlice svima okupljenima uputio je banjolučki biskup Franjo Komarica. Nakon što je zahvalio predvoditelju misnog slavlja kardinalu Puljiću, sinu Crkve banjolučke s kojom je uvijek povezan u duhu, poimenice je pozdravio dopredsjednika BK BiH mons. Tomu Vukšića, vojnog biskupa, mons. Nikolu Kekića, vladiku križevačkog kao delegata Hrvatske biskupske konferencije i kao ordinarija grkokatolika u BiH, mons. Peru Sudara, pomoćnog biskupa vrhbosanskog, mons. Marka Semrena, pomoćnog biskupa banjolučkog te generalnog vikara iz Mostara mons. Željka Majića, delegata biskupa Ratka Perića.
Koncelebriralo je pedesetak svećenika, dijecezanskih i redovničkih, najvećim dijelom s prostora Banjolučke biskupije te nekoliko grkokatoličkih svećenika, a asistirao je i jedan đakon. Na misi su se okupile i redovnice raznih družbi, među kojima klanjateljice Krvi Kristove, sestre Majke Terezije – misionarke ljubavi i milosrdnice sv. Vinka Paulskog te bogoslovi i sjemeništarci kao i drugi vjernici. Među njima bili su i pojedini predstavnici vlasti na čelu s dopredsjednikom RS-a Josipom Jerkovićem.
Čestitajući sv. Bonaventuru svim članovima svoje biskupijske zajednice, a osobito franjevcima, biskup Komarica uputio je posebnu dobrodošlicu svim prognanim, izbjeglim i odseljenim Banjolučanima koji su došli u na patron u svoj rodni grad samincijativno ili u organizaciji udruge prognanih Banjolučana „Nazaret”. Pohvalio je njihovu odanost i poslušnost pravome Bogu, a ne ovozemaljskim bogovima koji se sebi uzeli za pravo određivati gdje tko smije, a gdje ne smije živjeti.
Na početku propovijedi kardinal Puljić ukratko je podsjetio na najvažnije podatke iz života sv. Bonaventure, kojeg banjolučka katedrala i biskupija slave kao svoga zaštitnika: rođen oko 1221. godine u današnjem mjestu Bagno-Regio u Italiji; imenovan biskupom, a potom kardinalom te proglašen crkvenim učiteljem; 17 godina obavljao službu generala franjevačkoga reda pa ga franjevci smatraju svojim drugim utemeljiteljem; papa Grgur X zadužio ga da pripravi Drugi sabor u Lyonu, koji je započeo 7. svibnja 1274.; preminuo je 15. srpnja te godine, za vrijeme jedne od sjednica toga sabora.
Potom se kardinal Puljić osvrnuo na 12 znakova koji će, prema pisanju crkvenog naučitelja sv. Bonaventure, najaviti dolazak Antikrista: kada starci izgube zdrav razum i mudrost; kada kršćani izgube vjeru; kada puk više ne bude imao ljubavi; kada bogataši izgube milosrđe; kada mladež više nikoga ne bude poštovala; kada siromasi izgube poniznost; kada žene izgube čednost; kada brak izgubi trajnost; kada klerici izgube čast i svetost; kada redovnici napuste istinitost i strogost; kada se prelati više neće brinuti za upravljanje i kada izgube dobrotu; kada gospodari zemlje izgube pobožnost i velikodušnost.
Kardinal Puljić osvrnuo se na svaki od spomenutih znakova „kako bi i mi u ovom vremenu prepoznali te znakove”. Komentirajući znak – kada starci izgube zdrav razum i mudrost – kazao je da se tu ne misli na nedostatak bistrine i zaborav koji su redovita posljedica godina, nego na protubožanske i protuprirodne zakone, koje uglavnom donose stariji, a koji su ponajprije krenuli iz nordijskih zemalja i kasnije se proširili nekim drugim europskim zemljama. Dodao je da su u tom duhu upravo takvim starijima, koji su donijeli takve zakone, važniji tzv. istospolni brakovi od braka i obitelji. „Najeli su se kruha i osilili su se pa donose čak i takve zakone prema kojima se može ubiti stare i bolesne da ne bi smetali”, kazao je kardinal Puljić, dodajući da se dopušta ubijanje nerođene djece pa postaje važniji zakon o zaštiti životinja od zaštite čovjeka. Govoreći o drugom znaku – kada kršćani izgube vjeru, kazao je da je i vjernik u napasti pasti u beznađe te potaknuo da se iz vjere pronađe odgovor na izazove života. „Trebamo se u vjeri suočiti s izazovima života i ne izgubiti tu vjeru”, rekao je kardinal Puljić.
Osvrnuo se i na znak: kada puk više ne bude imao ljubavi. „Često se izvrću vrednote pa tako i ljubav. Ljubavlju se proglašava: sebičnost, tjelesnost, uživanje, koristoljublje…”, kazao je kardinal Puljić potičući na ljubav koja se daruje drugima i gradi slogu u obitelji i društvu. Osvrnuo se i na znak – kada bogataši izgube milosrđe – te dodao da su nekada s pravom kukali na komunizam, ali i današnji bezdušni kapitalizam nema osjećaja za čovjeka pa često poslodavci iz koristoljublja otpuštaju s posla žene u blagoslovljenom stanju. Progovorio je i o potrebi da klerici čuvaju čast i svetost, a redovnici istinitost i strogost te da crkveni poglavari upravljaju u mudrosti i poniznosti. Pozvao je na borbu protiv svega što dolazi od Antikrista i na zauzimanje za Krista i ono što je Kristovo. Na kraju je podsjetio na riječi sv. Bonaventure prema kojima je sasvim dovoljan Božji dar da ga se može ljubiti, a ljubiti Boga može svatko pa tako i starica može ljubiti Boga više od profesora teologije.
Na kraju mise biskup Komarica zahvalio je svima za sudjelovanje te podsjetio na molitvenu duhovnu povezanost koju je Banjolučka biskupija ostvarila s potpuno uništenom biskupijom Pyongyang. Potom su, u znak te povezanosti, svi izmolili „Molitvu sv. Franje za mir” koja se redovito moli širom biskupije.
Nakon mise uslijedilo je čašćenje moćiju sv. Bonaventure. Brojni vjernici molili su se i u pokrajnjoj kapeli gdje su moći blaženog Ivana Merza rođenog u Banjoj Luci. Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni zbor pod ravnanjem s. Damjane Kovačević, članice Družbe klanjateljica Krvi Kristove.