Đakovo, (IKA/TU) – Otvaranjem Vrata milosrđa i svečanim euharistijskim slavljem u đakovačkoj katedrali – manjoj bazilici Sv. Petra u nedjelju 13. prosinca nadbiskup Đuro Hranić označio je početak Izvanredne svete godine – Jubileja milosrđa u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji. Uvodni obredi započeli su pred kipom Blažene Djevice Marije u Nadbiskupskom domu, a predvodio ih je nadbiskup Hranić. Uz umirovljenoga nadbiskupa Marina Srakića, na slavlju su bili savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi RH mons. Julien Kabore, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, generalni vikar mons. Ivan Ćurić te brojni svećenici, redovnici, redovnice i vjernici. Nakon molitve i navještaja Evanđelja svi su se u procesiji uputili prema katedrali gdje je, nakon otpjevanog hvalospjeva Veliča, nadbiskup otvorio Vrata milosrđa. Nakon kratke molitve, nadbiskup je ušao u katedralu, a za njim svi svećenici i ostali vjernici te je nastavljeno misno slavlje, a nadbiskup je blagoslovio vodu i sve nazočne.
“Tiha čežnja našega ljudskoga srca za oproštenjem i za vječnim spasenjem, za zajedništvom s Bogom, dovela nas je danas ovamo u našu katedralu na slavlje početka Jubileja milosrđa i ta čežnja našega srca čini nas raspoloživima da učinimo sve što je potrebno kako bismo zadobili željeno oproštenje od Boga te iskusili nutarnji mir i spasenjsko zajedništvo s Trojedinim Bogom”, rekao je u homiliji nadbiskup Hranić, dodavši kako se u svima rađa iskreno pitanje: Što nam je činiti da zadobijemo oproštenje od Boga što ga – na poticaj pape Franje – u ovom Jubileju milosrđa dijeli Crkva?! Odgovor na pitanje nadbiskup je dao citirajući papu Franju koji u buli Lice milosrđa odgovara: “Dopustimo da nas u ovome Jubileju Bog iznenadi”, dopustimo da nas dotakne svojim milosrđem da i mi možemo postati suosjećajnima, milosrdnima, prema drugima…
Nadbiskup podsjeća kako Papa ističe da je milosrđe sam temelj na kojemu počiva život Crkve te se stoga sama vjerodostojnost Crkve očituje u tome kako ona pokazuje milosrdnu i suosjećajnu ljubav. Cjelokupno njezino, “odnosno naše, draga braćo svećenici, pastoralno djelovanje moralo bi biti obavijeno nježnošću prema vjernicima; ništa u našem naviještanju i u svjedočenju svijetu ne bi smjelo biti lišeno milosrđa”, podsjetio je nadbiskup na riječi pape Franje, istaknuvši kako Jubilej milosrđa nužno uključuje udjeljivanje oprosta jer Božje oproštenje ne poznaje granica.
Okupljenim vjernicima nadbiskup je rekao kako u redovitom sakramentu oproštenja Bog oprašta grijehe i oni postaju doista izbrisani, ali ostaje negativan trag koji su ti grijesi ostavili te drugi snosi posljedice moga grijeha. “No, Božje je milosrđe, poručuje ova Godina milosrđa, jače i o od toga; od opterećenja zbog toga što drugi trpe mojom krivnjom. Božje milosrđe nas u ovoj Jubilarnoj godini obasiplje oprostom po kojemu smo oslobođeni i od svih takvih zlih posljedica našega grijeha. Sam Bog preuzima na sebe brigu za one koji trpe zbog posljedica našega grijeha, a nama daje mogućnost i šansu, da preporođeni iskustvom oproštenja, oslobođeni od svake natruhe starih grijeha, potpuno slobodni i neopterećeni svojom prošlošću idemo naprijed”, rekao je nadbiskup Hranić.
Kazavši kako je križ Božji sud nad nama i nad cijelim svijetom, a križ je poruka bezgranične Božje ljubavi, praštanja i milosrđa, po kojemu umirući Krist na križu moli za svoje progonitelje, nadbiskup je rekao kako Bog u smrti i uskrsnuću još jasnije očituje svoju ljubav i snagu svoga oproštenja te zaključio: “Što nam je, dakle, činiti u ovoj jubilarnoj Godini milosrđa? Dopustimo si da budemo dotaknuti Božjim milosrđem te Božje milosrđe i oproštenje svjedočimo i pokazujemo drugima.” Slavlje je animirao Mješoviti katedralni zbor, pod vodstvom dirigenta mo Ivana Andrića i uz orguljsku pratnju mo Vinka Sitarića.