Pula, (IKA) – U pulskom Biskupijskom misijskom sjemeništu “Redemptoris Mater” održana je 14. listopada svečanost povodom početka nove akademske godine na Visokoj teološkoj školi. Svečanoj inauguraciji u prostorima Sjemeništa nazočili su porečki i pulski biskup, ujedno i Veliki kancelar Visoke teološke škole Biskupijskog misijskog sjemeništa “Redemptoris Mater” Dražen Kutleša, generalni vikar biskupije mons. Vilim Grbac, ravnatelj Pazinskoga kolegija preč. dr. Alejandro Castillo Jimenez, rektor sjemeništa Redemptoris Mater u Trstu mons. Janez Oberstar sa suradnicima, bogoslovi iz tršćanskoga i pulskoga sjemeništa, profesori, mnogi svećenici koji su u tom sjemeništu primili formaciju te drugi suradnici.
U uvodnom obraćanju rektor preč. Piergiorgio De Angelis predstavio je svoje uže suradnike vicerektora dr. Nikolu Mladinea, prefekta studija vlč. Juricu Manzonija i duhovnika dr. o. Ivana Fučeka.
Počinjemo ovu godinu u kontekstu održavanja Izvanredne sinode o obitelji, rekao je rektor De Angelis i naglasio kakao se u tome sjemeništu obrazuje i odgaja prezbitere za novu evangelizaciju, u kojoj će sudjelovati i obitelji, citirajući u tom smislu Statut ustanove, “… u tom poslanju evangelizacije prezbiterima će pomagati čitave obitelji formirane na Neokatekumenskom putu…”.
Do sada su iz Pulskog sjemeništa, u 23 godine, izišla 62 prezbitera, koji služe u 14 biskupija, u 9 država, a neki od njih svoje poslanje vrše upravo s obiteljima, u novom načinu evangelizacije missio ad gentes. To je poticaj da, u ovoj godini Sinode, još više stavimo obitelj u središte formacije budućih prezbitera misionara, zaključio je rektor De Angelis.

Nakon pjevanog molitvenog zaziva Veni Creator inauguralno predavanje “Marijina proročka služba u današnjem svijetu” održala je dr. s. Nela Veronika Gašpar. Nakon kratkog osvrta na svoju osobnu povezanost s marijanskom duhovnošću, dr. Gašpar svrnula je pozornost, citirajući papu emeritusa Benedikta XVI. i druge teologe, na činjenicu da teologija gubi svoje mistične crte, zbog opasnosti prevladavanja antropoloških aspekata u teološkim tematikama, te naglasila da je potrebno iznova staviti naglasak na prvenstvo pitanja o Bogu. Čovjekov odnos s Bogom je središte konkretne kršćanske egzistencije jer prije svega dolazi susret s Bogom, a nakon toga susret s drugim čovjekom noseći Boga. Prioritet uvijek pripada odnosu s Bogom. Najveće djelo kršćanske ljubavi je evangelizacija, darovati drugome Božju Riječ i dovesti ga u odnos s Bogom.
Nastavljajući citirati Benedikta XVI., dr. Gašpar podsjetila je kako je na II. vatikanskom saboru teološko promišljanje o Mariji bilo definirano s dva pokreta: liturgijskim koji ističe sakramentalno, tradicionalno, i marijanskim pokretom koji naglašava subjektivnost i Marijinu predanost. No, nastavila je dr. Gašpar, za kršćanski puk Marija nije žena iz prošlosti, ona i danas nastavlja svoju proročku službu, Bog prebiva u Marijinom “da”. Isusovo začeće zbilo se da se nama da novo rođenje. Dr. Gašpar je u nastavku obradila pitanje, s obrazloženjima nedavno preminuloga poznatog talijanskog mariologa Stefana De Fioresa, zašto bi nam Bog preko Marije govorio i u 20 stoljeću? De Fiores donosi obrazloženje koje je dao i papa emeritus Benedikt XVI., da Marija nastavlja svoju proročku ulogu kroz 2000 godina. Prorok je određen svojim odnosom s Bogom, iz tog odnosa on prima ono što prenosi drugome čovjeku, prorok drugoga ne vodi sebi, niti naviješta sebe, već drugoga vodi k Bogu. Nitko nije od Marije prikladniji da vodi čovjeka prema onome što je Božja volja za čovječanstvo u pojedinačnom razdoblju ljudske povijesti, ona je jedina tijelom i dušom na nebo Uznesena. Nadalje, U Mariji, uzoru Crkve, Trojedini Bog očituje ono što očekuje od Crkve i očituje način na koji Bog djeluje: nikada Bog ne djeluje sam, uvijek izabire čovjeka kao svoga suradnika. Treći odgovor proizlazi iz posebnog, sekulariziranog vremena postmoderne u kojem živimo. Religija nije nestala, ali se javlja religija bez transcendencije, javlja se duhovnost bez Boga; suvremeni čovjek ima distancu od traženja odnosa stvorenja s Bogom, u takvom ozračju jakog antropocentrizma mariolog De Fiores prepoznaje čovjekovu potragu za majčinskim licem Boga, za Božjim milosrđem u toj pustinji suvremenoga svijeta. Dr. Gašpar se osvrnula, temeljem djela Karla Rahnera, na tzv. privatne objave, koje, naglasila je, postkoncilska mariologija definira kao karizma, posebno iskustvo osobe, o kojima Rahner govori u svojem djelu vizije i proroštva.
Nakon predavanja biskup Kutleša podijelio je diplome osmorici diplomanata. Diplomu su primili Mladen Pranjić, Filip Celent, Karol Homieja, Petar Popović, Ireneo Del Zotto, Francesco Pesce, Karol Boltryk i Wladislaw Niemyski.

Uslijedilo je svečano misno slavlje koje je u kapeli sjemeništa, u koncelebraciji s tridesetak svećenika, predvodio biskup Kutleša. Neka nas Duh Sveti prosvijetli i neka nam Bog da snage da ostanemo na pravom putu vjere, rekao je biskup u uvodnom pozdravu, a u prigodnoj homiliji se osvrnuo na pitanje zašto Isus osporava farizeje, a oprašta i prijateljuje s grešnicima. Farizeji su sve činili da bi obdržali zakone i ispunili izvanjsku formu, htjeli su ljude pridobiti u sljedbu svog naučavanja, ne obazirući se na istinski Božji nauk, zanemarujući činjenicu da u osnovi provedbe svakoga zakona mora biti ljubav. Možda smo nekada i mi slični tim farizejima, zaboravljamo bit zakona, ostajemo na vanjštini, stavljajući sebe ispred Boga. Nekada nam je toliko stalo do našeg učenja, da želimo samo što više pristaša, gubeći se neminovno i u oholosti, samo da bismo dokazali da smo u pravu. Neka nam farizeji danas budu pouka, da znamo uvijek ostati u pravilnom odnosu prema Bogu i prema bližnjemu. Potrebno je gledati očima u nebo, a biti s nogama na zemlji, u tome je veličina čovjeka, spojiti sadašnji zemaljski život s budućim životom u Vječnosti. Zadaća profesora je da upravo tome pouče mlade ljude, u ovom slučaju buduće svećenike. Najbitnije je podučavati ih poštenju, ljubavi i dobroti, da ne budu cjepidlake kao farizeji u obdržavanju zakona, a da s druge strane čine djela milosrđa. Biskup je nadalje pozvao profesore da stavljaju Isusa Krista u središte svega, jer dužnost je profesora ne propagirati neko svoje učenje nego govoriti u ime Crkve, ono što Crkva naučava. Crkva od vas, u ovo teško vrijeme traži da budete Božji ljudi, koji će prije svega biti pošteni, jer samo tako ćete moći biti i dobri svećenici, rekao je biskup obraćajući se bogoslovima, i nastavio, klonite se svega što liči na farizejizam, a tražite ono što je Vječno. Molimo da ova Teologija bude zaista Božje djelo, da uvijek naučava nauku o Bogu a ne o nečem drugom što je moderno u ovo vrijeme, zaključio je biskup Kutleša.