Požega, (IKA) – Požeški biskup Antun Škvorčević i četrdesetak svećenika njegove biskupije hodočastili su 22. listopada u Bleiburg. Tim činom, kako je istaknuo biskup, zaokružuje se program svećeničkih molitvenih pohoda mjestima stradanja svećenika i drugih nedužnih ljudi u tijeku i neposredno nakon II. svjetskog rata, koji su bili na programu o desetoj obljetnici Požeške biskupije, a krenuli su od Slatinskog Drenovca te vodili do Stare Gradiške i Jasenovca. Na bleiburškom mjesnom groblju kod spomenika hrvatskim vojnicima i sudionicima Križnoga puta dočekao ih je fra Pavo Dominković, voditelj HKM u Klagenfurtu i Ilija Abramović, član Počasnog bleiburškog voda iz Klagenfurta. On je ukratko iznio svoje svjedočanstvo kao sudionik Križnoga puta i spomenuo da se tek 1952. godine na tom mjestu mogao postaviti spomenik žrtvama i iskazivati im poštovanje. Požeški biskup i svećenici, kojima se pridružio i župnik u Lavamündu Marko Laštro, uputili su se u molitvenoj procesiji na Bleiburško polje gdje je euharistijsko slavlje za sve žrtve Križnog puta predvodio biskup Škvorčević. Uz već spomenute svećenike, koji djeluju u Austriji, u koncelebraciji su bili voditelj HKM u Grazu fra Franjo Jurinec, svećenik Dubrovačke biskupije don Petar Palić i svećenik Vrhbosanske nadbiskupije na studiju u Grazu Mirko Šimić.
U uvodu u misno slavlje biskup je istaknuo kako se pred svetkovinu Svih Svetih i Spomen svih vjernih mrtvih nalaze na mjestu hrvatske tuge i nade. Istaknuo je kako o desetoj obljetnici Požeške biskupije zajedno sa svojim svećenicima želi u Bleiburgu, na mjestu teških stradanja, sabrati dušu i uputiti molitvu Bogu živome, početniku i dovršitelju svega, u kojemu nalazi smisao svaka ljudska patnja. Podsjetio je kako Isusov križ, muka, smrt i uskrsnuće ostaju jedini izvor nade za sve ljudske patnje. Stoga je pozvao svećenike da u žrtvu Isusove ljubavi, koju slavimo u misi, uključe sve stradalnike Križnog puta, ali i one koji su progonili nedužne, mrzili i ubijali da bi ta ljubav pročistila i naše osjećaje u odnosu prema svima.
U homiliji biskup je podsjetio kako bleiburška tragedija još nije istražena, jer oni koji su počinili zločin nisu to dopustili, te da će se uime istine i pravde još mnogi stručnjaci morati baviti tim teškim događajem. Spomenuo je da se u našim pokušajima da dođemo do pune istine o Bleiburgu i Križnom putu uvijek polazi od zločina koji je počinjen i na njem završava, te da smo tako u opasnosti ostati u nemoći pred zlom koje se dogodilo. Potaknuo je svećenike da prihvate izazov sv. Pavla, koji u pročitanom ulomku iz Poslanice Rimljanima tvrdi da se u Isusu Kristu Bog u svojoj ljubavi tako opredijelio za čovjeka, da ga više ništa ne može od nje odijeliti, pa ni smrt, ni zločin nad njim. Drugim riječima, nad bleiburškim žrtvama nema posljednju riječ zločinac koji je ubijao, niti im on dodjeljuje posljednju sudbinu, nego Božja ljubav, jača od smrti. Gledajući i najteže događaje naše povijesti s tog Božjeg polazišta, istaknuo je biskup, dolazimo do pune istine o njima, ostajemo slobodni pred zlom koje se dogodilo, i promatramo ubijene u dostojanstvu koje im daje Bog. Pozvao je svećenike da s tim osjećajima vjere iskažu poštovanje i zahvalnost svakom poginulom u Bleiburgu i na Križnom putu. Zaključio je: “Neka njihova žrtva bude ugrađena u naše postojanje i dostojanstvo onako kako to samo Bog zna ugraditi u povijest jednoga naroda. Uime svih onih koji su ovdje poginuli zahvaljujem vam što ih pamtite svojim svećeničkim srcem i što svoju ljubav za njih sjedinjujete s Isusovom ljubavlju na oltaru. Tako činite da ovaj naš dolazak u Bleiburg nije tek izlet razmišljanja o zločinu, nego događaj velike duhovne snage”.
Na povratku iz Bleiburga biskup Škvorčević i svećenici posjetili su u Mariboru nadbiskupa dr. Franca Krambergera. Uz nadbiskupa u katedrali ih je dočekao pomoćni mariborski biskup dr. Peter Štumpf, umirovljeni biskup dr. Jožef Smej i katedralni župnik dr. Stanko Lipovšek. Riječ pozdrava izrekao je biskup Škvorčević, podsjetivši da je nadbiskup Kramberger bio ove godine tri puta u Požegi, kako su prognani svećenici iz Mariborske biskupije 1942. godine, smješteni tada u zgradi sadašnjega sjedišta Požeške biskupije, i oni ubijeni u Jasenovcu povezali dvije mjesne Crkve, kao i brojne žrtve Križnog puta čiji su grobovi posijani na tlu Mariborske biskupije. Nadbiskup Kramberger pozdravio je biskupa Škvorčevića i svećenike, zahvalio za dolazak i ujedno se prisjetio svoga nedavnog boravka u Požegi u prigodi proslave desete obljetnice Požeške biskupije i Drugoga euharistijskog kongresa, za koji je rekao da je bio izvanredno dobro organiziran i da ga je oduševila pobožnost ljudi te da će im on biti primjer u pripravi za slovenski Nacionalni euharistijski kongres. Nakon razgledavanja katedrale i molitve na grobu bl. Antona Martina Slomšeka, susret je nastavljen primanjem i domjenkom u Nadbiskupskom domu. U pratnji nadbiskupa Krambergera i katedralnog župnika dr. Stanka Lipovšeka požeški svećenici posjetili su novo mariborsko groblje u Teznom, gdje je u najnovije vrijeme otkrivena masovna grobnica hrvatskih žrtava Križnog puta. Za sve njih upalili su svijeće i prikazali svoju molitvu.