Svećenička rekolekcija u Zadru
Svećenička rekolekcija u Zadru
Zadar (IKA )
Dr. Zlatko Miliša izlagao na temu "Manipuliranje potrebama mladih u današnjem vremenu"
Zadar, (IKA) – Na svećeničkoj rekolekciji Zadarske nadbiskupije u srijedu 14. siječnja u Nadbiskupskom sjemeništu Zmajević u Zadru, pedagog i sociolog dr. Zlatko Miliša izlagao je na temu “Manipuliranje potrebama mladih u današnjem vremenu”. “Najgore moguće je kad je čovjek obrazovan, a bez odgoja. Tad je on vješti manipulator i ne može biti pedagog”, rekao je dr. Miliša razlažući odnos odgoja i manipulacije. “Toliko se govori o nasilju mladih među vršnjacima, no ono je posljedica nasilja nad mladima. Bavi se posljedicama a ne govori se o uzrocima. Da bismo govorili kako mladi manipuliraju moramo znati što smo mi to učinili da oni budu izmanipulirani. Najprije se mora govoriti kako se s mladima manipulira. Studenti izlaze na ulice zbog komercijalizacije Sveučilišta, no prethodno treba govoriti o komercijalizaciji cijelog društva”, upozorio je dr. Miliša. U govoru o manipulaciji treba definirati pojam odgoja, a ključna riječ u odgoju i manipulaciji je pojam vrijednosti, istaknuo je predavač. Vrijednosti su regulacijski i pokretački čimbenik odgoja i zato je bitno znati koje vrijednosti mladi preferiraju. Dr. Miliša je upozorio na pošast ovisnosti o stvarima. Prema istraživanju, 12 posto mladih svakodnevno više od pet sati provodi uz televiziju a 25 posto mladih svakodnevno ima više od pet sati mobitel u ruci. “Vrijeme boravka uz medije prekoračilo je vrijeme boravka u školi. Teze iz pedagogije da su obitelj i škola primarni agensi mladih su prošlost. Otrijeznimo se! Mediji su postali primarni agensi socijalizacije mladih naraštaja”, upozorio je dr. Miliša, dodavši da je pedocentrična doktrina da je dijete svemir, središte svijeta, temeljna doktrina manipulatora. Takva egocentrična doktrina razvija anarhizam. Smatra i da su među mnogim ovisnostima: o klađenju, bogaćenju, seksu, alkoholu, drogama, brzinama, manipulatori vješto implementirali i ovisnosti o radu, sportu, drugoj osobi. Sve vrste ovisnosti doprinose zaboravu svakodnevice, 33 posto mladih u Zadru svakodnevno ide u kladionice, rekao je dr. Miliša. Upozorio je da je cilj manipulatora koji se dodvoravaju mladima oslobađanje etike odgovornosti u radu, dokidanje svih zabrana i kritizerstvo, a ne racionalna kritika, svega postojećeg. “‘Ne znam što hoću ali znam što neću’ je anarholiberalna postavka s opasnim posljedicama. Sve je dopušteno. Promiče se sloboda bez odgovornosti”, upozorio je dr. Miliša. Oslobađanje od rada veliča se u knjigama koje postaju svjetski bestseleri, poput “Dobar dan lijenosti”. Nasuprot marljivosti, upornosti i radu promiče se brza zarada, nasuprot intelektualnoj znatiželji pasivnost, a učenju sa smislom memoriranja pa škola nije zanimljiva. Dr. Miliša rekao je da manipulator traži da čovjek bude imitator, uništava kreativnost i samostalno donošenje odluka. Osobito traži načina što učiniti u slobodnom vremenu čovjeka. “Istraživanje pokazuje da je dokoličarenje temeljna vrijednosna matrica mladih. Danas dokolica znači oslobađanje od etike odgovornosti u radu. To su nove religije u trgovačkim centrima, besciljna lutanja gradom, šoping ovisnost. Višak dosade a manjak ambicija novi je porok mladih”, upozorio je dr. Miliša. Ljudsko dostojanstvo se svakodnevno potire i u emisijama “Trenutak istine” i “Big Brother”. “To su moralni gladijatori koji provode psihološki kanibalizam. Umjesto personalizacije provodi se dresura a subjekt obrazovanja nije pojedinac nego grupa. Manipulatori šire ideju kaotičnog stanja i urušavanje svih digniteta. Biti autodestruktivan je ‘in’, a angažirane koji se zalažu za promicanje istine se sotonizira. No, vrijedi se ponašati hrabro, odlučno, kritički s vizijom i s govorom”, poručio je dr. Miliša i zaključio: “U društvu nasilja čovjek se osjeća ugroženim, umjesto da se nasilnik osjeća nesigurnim. Stoga je važno od nasilnika ne raditi zvijezdu jer postoje mnoge zvijezde koje promiču istinu i ljubav. U vremenu kad je najvažnije pitanje kako ostvariti svoje ‘ja’ a ne kako drugome pomoći, ključna riječ za izlazak iz odgojne krize je ‘suosjećanje'”.