Zadar, (IKA) – ‘Obitelj – kućna Crkva i kolijevka vjere’ tema je svećeničke rekolekcije zadarskog prezbiterija održane u srijedu 8. siječnja u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru, o čemu je izlagao mr. don Roko Glasnović iz Šibenske biskupije, stručnjak obiteljskog pastorala. Prema nekim autorima, od četiri najznačajnije društvene institucije: države, Crkve, škole i obitelji, posljednjih desetljeća najviše se promijenila obitelj. Deset najznačajnijih promjena koje su utjecale na obitelj su povećani broj razvoda, kontrola rađanja, pad obiteljskog autoriteta, povećanje pred- i izvanbračnih veza, povećani broj žena u profesionalnom radu, porast individualizma i samostalnosti, premještanje težišta skrbi s obitelji na državu, promjena odgojne uloge, utjecaj rekreativnih aktivnosti (slobodno vrijeme), novi pristup u proizvodnji i zapošljavanju. Utječu i mediji, liberalno-građansko zakonodavstvo, politički interesi, nezaposlenost, otpori institucionalnom poimanju obiteljske zajednice. Pitanje strukture obitelji, odnosi između njenih članova te društvene uloge i značenja obitelji u društvu su ključno pitanje u razumijevanju društva, rekao je predavač, istaknuvši da je obitelj između ostalih primarnih skupina univerzalna, jer pripada svim vremenima i stupnjevima razvoja. Time predstavlja temelj onoga što je univerzalno u ljudskoj prirodi i ljudskim idealima. “Put kroz povijest čovjeka je put njegove obitelji koja je kolijevka, škola i dom čovječanstva, kroz prostor i vrijeme. Živimo u doba puno sukoba interesa između obitelji, posla, ljubavi i slobode ostvarivanja vlastitih individualnih ciljeva. Brak i obitelj sve više postaju mjesto dogovaranja i pregovaranja, ne samo o ljubavi, djeci i kućanskim poslovima, nego i o poslu, politici, gospodarstvu, nejednakosti. Zato ne iznenađuje sve veći antagonizam između muškarca i žene. Borba između spolova je glavna drama našeg doba. Ipak, brak i obitelj su i dalje vrlo važni”, rekao je mr. Glasnović, dodavši da se većina građana u više od trideset europskih zemalja ne slaže s tvrdnjom da je brak zastarjela institucija. Premda je u Hrvatskoj taj broj veći od 85%, trećina ispitanika odobrava rastavu, a i hrvatsko istraživanje o vrednotama pokazuje proturječnost ispitanika, smatrajući da je pobačaj zlo, no dopušta se ženama da ga naprave.