Zadar, (IKA) – “Naša sadašnjost i budućnost ovise o tome kako i koliko cijenimo čovjeka. Čini se kako se baš zbog toga zapadna civilizacija urušava, jer su trajne i vječne vrednote i savjest čovjeka sve više pomračeni”, poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić na 42. svećeničkoj skupštini Zadarske nadbiskupije 20. veljače u sjemeništu Zmajević u Zadru. Prije radnog dijela skupštine nadbiskup je predvodio misno slavlje u sjemenišnoj kapeli, a tema njegove homilije i kasnijeg nagovora bili su novi zadaci Crkve u njenom dijalogu sa svijetom i borba za vrednote. “Izazovi konkretne stvarnosti s kojima Crkva mora ‘požuriti’ na otvoreni razgovor su politički i potrošački sekularizam. Desetljeća marksističkog jednoumlja i neljudskosti dale su povijesnu šansu potpune depolitizacije religije. Pred nama su vremena u kojima ne bi trebalo politike u religiji. Ali ostala bi religija kao samosvojna vrijednost u društvu i politici. Religija bi postala kritičkom sviješću društva u političkim opredjeljenjima, društvenim i ekonomskim programima”, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je nova ideologija privatiziranog i sekulariziranog svijeta potrošački materijalizam. U središtu životne filozofije nije više stjecanje i stvaranje, već rastvaranje. Taj potrošački sekularizam za religiju je najopasniji jer čovjeka u zasićenosti duhovno otupljuje, upozorio je nadbiskup, istaknuvši da su prošla desetljeća, kao u novim katakombama, stvarala svjedoke i mučenike, a u demokraciji se traže zauzeti odgojitelji i učitelji koji su kao uvjereni Kristovi učenici poput mudraca s Istoka otkrili zvijezdu vodilju. “I ne daju se zbuniti ni zavesti, premda je njihova odluka pobudila među mnogima izrugivanje. Nadahnuće Božjeg duha u nutrini važnije im je i jače od javnog mnijenja, a traganje za istinom važnije od podsmjeha”, rekao je mons. Puljić. Ukazao je na odron “potpornog zida” povijesnog Zapada, a to je pojam Boga kojeg se otkrivalo na licima ljudi. “Bez Boga smo bez čvrste i povišene točke odakle se mogu uočiti problemi kako bi ih se stavilo u realne okvire. Hoćemo li pred ‘moralnim tsunamijem’ spasiti temeljne vrijednosti Zapada: racionalnost, ulogu obitelji, umjetnost te vrhovnu vrijednost čovjeka i neupitnost slobode vjere”, upitao je nadbiskup. Treba prihvatiti da je svijet kompleksan, ali pred njim treba zauzeti stav optimizma koji se nadahnjuje Biblijom, obilježen povjerenjem u Boga koji vodi povijest i ljudska zbivanja prema nekom cilju. “To često čini i krivudavim putem, čak i preko događaja koja nam mogu izgledati loša. Svijet nije podijeljen na dobre i loše i ne treba ga promatrati u crno-bijeloj, nego raznobojnoj tehnici. Zato nam je potrebna sposobnost dobrog razlučivanja”, rekao je mons. Puljić. Upozorio je da nihilizam dovodi do sumnjanja u vrijednost osobe, značenje istine, dobra i smisla života. Posljedica toga su opća nesigurnost i dezorijentacija, relativizam zakona i ponašanja.

Nadbiskup je istaknuo potrebu povratka vrednotama. To traže roditelji, zabrinuti za budućnost djece, učitelji koji proživljavaju krizu školstva i društvo u cjelini koje osjeća da su u pitanju temeljne stvari. “Vrednote se prenosi životom, a ne znanjem. One nastaju iz iskustva i potvrđuju se svjedočanstvom”, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da se ne treba tješiti trenutačnim uspjehom, kako to rade političari, nego i u neuspjesima vidjeti putanju osmišljenja svog rada prema Pavlovoj “Kad sam slab, onda sam jak”. Crkva mora slušati Gospodina, bacati mreže i kad joj iskustvo sugerira drugačije; propovijedati u zgodno i nezgodno vrijeme. “Zadaća Crkve u suvremenom svijetu je da kao dobra majka i učiteljica oblikuje ljudsku savjest i oplemenjuje srce. Zbog toga ne može ostati indiferentna kad je u pitanju čovjek, njegova sloboda, dostojanstvo i spasenje. Crkva je pozvana proročkim glasom ‘prokazivati’ nepravde i nasilja, zloupotrebe i zla povijesnih ljudi. I evanđeoskim naviještanjem pokazivati na izvore dostojanstva osobe i korijene solidarnosti”, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je ono što Crkva prenosi uvijek bilo u sukobu s vladajućom pameti i u mnogome nepodudarno s javnim mnijenjem. “Agnosticizam je netolerantan prema svakomu tko stavlja u pitanje njegove kriterije. Zbog toga je hitno da Bogu posvećene osobe, biskupi, svećenici i redovnici imaju odvažnosti usprotiviti se takvim stavovima, i pritom budu hrabri. Njihova snaga se mora očitovati u uspravnom držanju pred kriterijima javnog mnijenja, pa i u podnošenju udaraca. Jer, ‘tko se boji Gospodina nema straha od ničega’. Strah Božji oslobađa čovjeka od ljudskog straha i čini ga u pravom smislu slobodnim. Stoga neka nam u radu i zalaganju za Boga i čovjeka ne dodija činiti dobro”, poručio je svećenicima mons. Puljić.

Na skupštini je mons. dr. Pavao Kero govorio o Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru, čuvanju i uređenju crkvenih arhiva. Djelovanje nadbiskupijskog Caritasa prikazao je njegov ravnatelj mr. don Ivica Jurišić, a mr. don Zdenko Milić govorio je o vjerničkim društvima.