Svećenički dan Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije

Krasno, (IKA) – Svećenici Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije 28. lipnja su u svetištu Majke Božje u Krasnom, prvi puta nakon osnutka biskupije u Gospiću, zajednički proslavili svećenički dan.

Gospićko-senjska biskupija, utemeljena prije 4 godine, bila je teritorijalno u sklopu Riječko-senjske nadbiskupije, te su svećenici koji danas službuju u tim biskupijama prije pripadali jednoj nadbiskupiji. Stoga su i ovu inicijativu riječkog nadbiskupa Ivana Devčića i gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića pozdravili svećenici, te je na susretu istaknuto zajedništvo koje doprinosi jačanju i razvoju obiju biskupija. Zbog toga je i predloženo da ovo zajedničko okupljanje postane tradicija.

Misno slavlje, zajedno s 85 svećenika, predvodio je riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić. U samome je uvodu spomenuo kako je riječ o prvom zajedničkom obilježavanju svećeničkog dana Riječke nadbiskupije i Gospićko-senjske biskupije, ustvrdivši kako je ovo do sada najbrojniji susret svećenika u tome svetištu. U svojoj je homiliji podsjetio braću svećenike na poziv na svetost upućen s II. vatikanskog sabora, koji se odnosi na sve vjernike, pa time i svećenike. Pozvao je svećenike da traže savršenstvo u svetosti po uzoru na Velikog Svećenika, Isusa Krista. “Svećenike sama služba usmjerava na svetost života. Premda Božja milost može djelovati i u slučajevima nedostojnih svećenika, ipak Kristov poziv od svećenika traži da budu slični njemu”, kazao je nadbiskup, istaknuvši kako je pastirska ljubav koja se očituje u sebedarju, osnovna karakteristika svećeničke službe i dar je Duha Svetoga. “Taj je dar najizravnije povezan s milošću sakramenta svetog reda”, ustvrdio je nadbiskup te potaknuo svećenike da u svetištu Blažene Djevice Marije, “pred likom Majke”, obnove spremnost živjeti kao “sveti svećenici”.

Nakon euharistije, u domu kraj svetišta, biskup Bogović govorio je o stanju i promjenama u protekle 4 godine u toj biskupiji. Biskup je istaknuo kako su nedavno osnovane dvije nove župe, druga ogulinska te jedna na Plitvicama koje iziskuju posebnu pažnju. Analizirao je i tešku situaciju u samoj biskupiji čijih je 50% teritorija bilo pod okupacijom i zahvaćeno ratnim razaranjima, te je očit problem povratka stanovništva, kao i obnove tih područja. Jednako tako upozorio je na problematiku nataliteta i sastava stanovništva koje je većinom starije dobi. U drugome je dijelu izlaganja, biskup Bogović govorio o Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. “Taj je projekt ujedinio i civilne i crkvene vlasti, kao i ljude u dijaspori, stoga je potrebno pažljivo objasniti zbog čega se uopće želi ostvariti. U današnjem društvu kao osnovna motivacija za djelovanje nameću se osobni interesi i blagostanje, a zanemaruje žrtva za bližnjega. Mučenici svjedoče o življenju za drugoga, stoga je ova crkva posvećena svima koji su svojom žrtvom pokazali kako se može podnijeti žrtva radi Krista i bližnjega”, zaključio je biskup Bogović.