Nin, (IKA) – Svećenički dan Zadarske nadbiskupije, kojemu je predsjedao zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, a na kojemu je zajedno s nadbiskupom u miru Marijanom Oblakom, nazočio gotovo sav djelatni prezbiterij te mjesne Crkve, održan je 12. lipnja.

Susret je započeo liturgijskom molitvom Trećeg časa, a nakon nadbiskupove pozdravne riječi uslijedilo je predavanje “Svećenik – život i poslanje pred izazovom sekularizacije” koje je održao dr. Rafko Valenčić, profesor na Teološkom fakultetu u Ljubljani. Predavač je na početku svoga izlaganja kronološki pojasnio sam pojam sekularizacije koji ima primarno pravno značenje, a odnosi se na prijenos vlasništva s Crkve na državu, kako o tome govori westfaski ugovor iz godine 1648. Sredinom 19. st. sekularizacija dobiva društveno-filozofsku dimenziju. Sredinom istog stoljeća sekularizacija označuje proces u kojem Crkva gubi utjecaj na kulturnom, društvenom i političkom zbivanju u svijetu. Kako je svijet zakoračio u postkršćansko doba u kojem katolicizam nema ono mjesto koje je moguće uspoređivati sa nekadašnjim, zato II. vatikanski koncil govori o sekularizaciji pod dvjema vidicima, i to o legitimnom i prihvatljivom koji naglašava autonomiju zemaljskih realiteta, kao što su rad, kultura, znanosti i tehnike koji imaju vlastite zakone razvoja, jednako tako istraživanja i metode rada neprihvatljivim smatraju da čovjek i stvari imaju ikakvu veza sa Stvoriteljem. U sekularizaciji kao legitimnom procesu vidi Crkva pozitivno događanje kao što je pročišćivanje vjere i kršćanstva, otpuštanje područja koja nisu vlastita evanđeoskom poslanju i priznanje autonomije zemaljskim stvarnostima. Tako koncil govori da ljudi u tim prilikama dolaze do zrelije i osobnije vjere. Ali sekularizacija nije samo zahvatila područje religije nego i područje vjerskih institucija, dakle čitavu Crkvu i osobe u njoj. Crkva kao institucija mnogima je danas, izvana i iznutra, postala nerazumljiva i neprihvatljiva te je smatraju jednakom drugim svjetovnim institucijama povijesnim, društvenim, političkim i ekonomskim. Sekularizacija se najviše odražava na području religije i na području morala, napomenuo je predavač te dodao kako se na području religioznosti sekularizacija odražava u mnogim segmentima, u slabašnoj i anemičnoj religioznosti vjernika, u opadanju vjerskog života i vjerske prakse, u negaciji vjerskih istina ili nesigurnosti njihovih sadržaja te u zaboravu kršćanskih običaja i vjerske baštine, u vjerskom indiferentizmu i relativizmu koji niječe činjenicu da je čovjek sposoban sam doći do istine. Na području morala, kako je istaknuo predavač, pomaci su još veći, o čemu snažno govore crkveni dokumenti, nazivajući ih pomrčinom moralnih osjećaja. Uzroke treba tražiti u tome što mnogi identificiraju kršćanstvo s moralnim sustavom. Antiklerikalizam u nekim sredinama i u našim prilikama posljedica je povezivanja Crkve s političkim opcijama nekih strankama, i u tome je moguće tražiti razloge za sekularizaciju Crkve i religije. Moralni osjećaj danas iščezava, religiozne vrijednosti su izgubile svoj primarni značaj i identitet. Čovjek-vjernik slijedi trendovima globalizacije ili pomasovljenja i pada pod utjecaj javnog mnijenja kojeg stvaraju mediji, a izgubio je osjećaj za grijeh i krepost. Sve to izravno utječe na svijest, život, ponašanje i poslanje svakog svećenika u svijetu i konkretnom društvu u kojemu živi.
Nakon predavanja uslijedila je diskusija u kojoj je sudjelovalo dvadesetak svećenika. Nakon radnog dijela slavljena je svečana misa u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu.