Zagreb, (IKA) – Svećenik Đakovačke i Srijemske biskupije Stanislav Šota postigao je u srijedu 28. travnja s izvrsnim uspjehom stupanj magistra znanosti na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, u području VI specijalizacije koja obrađuje pastoralna, katehetska i liturgijska pitanja. Komisija je bila u sastavu: predsjednik dr. Pero Aračić, I. referent i mentor dr. Josip Baloban, dekan KBF-a u Zagrebu te II. referent dr. Andrija Šuljak. Magistarska radnja, koju je izradio pod mentorstvom dr. Josipa Balobana, nosi naslov “Život i djelo mons. dr. sc. Josipa Gunčevića”. Radnja obrađuje intelektualno-pastoralnu zauzetost svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije Josipa Gunčevića. Ime Josipa Gunčevića (r. 1895. godine u Gržićima – župa Odvorci, a ubijenog od komunista 1945. godine) doktora teologije i katehetičara, ravnatelja Gimnazije, aktivnog člana Katoličke akcije, svećenika koji je proučavanjem teologije, pedagogije, društvenih sustava ili uređenja kapitalizma i komunizma, zatim psihologije, sociologije, povijesti, pastoralne teologije uvelike obogatio život Đakovačke i Srijemske biskupije, poznato je malenom krugu hrvatskih znanstvenika, svećenika i kulturnih djelatnika. Razlog nepoznavanja je primorana šutnja u doba komunizma i komunističke Jugoslavije, budući da su Gunčevića kao hrvatskog domoljuba i Bogu odanog svećenika, kao neprijatelja naroda ubili komunisti na Maceljskoj gori. Rad je podijeljen u pet dijelova. Prvi obrađuje Gunčevićev život, spisateljsku djelatnost te njegovu smrt. U drugom dijelu uz povijesno-politički kontekst obrađuje se prisutnost srpskog hegemonizma u školstvu kraljevine Jugoslavije. Gunčević je, naime, analizirajući metodičke upute tadašnjeg Ministarstva prosvjete i udžbenike, ukazivao kako se na prostorima Kraljevine SHS-a, posebno na hrvatskim područjima pod izlikom jugoslavenstva, krila zapravo ideja o svesrpstvu. Treći dio obrađuje ekleziološke teme: Gunčevićevu ekleziologiju, pastoralno ekleziološke teme, lik svećenika te poimanje ekumenizma. U četvrtom, i ujedno najopsežnijem dijelu obrađuje se Gunčevićevo poimanje pedagogije, psihologije, lik odgojitelja, lik katehete, pastoral mladeži i sakramenata te osobna pastoralna skrb i rad. Peti dio donosi kršćaninovo odgovorno djelovanje u društvu prema poimanju Josipa Gunčevića. Uz poimanje komunizma i kapitalizma ovaj dio donosi i njegovu viziju društvenog poretka u Hrvatskoj, socijalni nauk sastavnicu kršćanskog uvjerenja i djelovanja te potrebu nazočnosti kršćana u politici. Stanislav Šota, sin Stjepana i Margarete r. Vitek, rođen je 6. siječnja 1969. godine u Bapskoj. Nakon završene srednje škole i teologije u Đakovu 1994. zaređen je za svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije. Obnašao je službu župnog vikara u Valpovu do rujna 1997. godine, kada je imenovan župnikom župe Duboševica i Topolje koju obnaša do kolovoza 2003. godine. U kolovozu 2003. godine odlazi za župnika u Viškovce. Uz materijalnu obnovu ratom razrušene župe Duboševica i Topolje te župničku i vjeroučiteljsku službu u srednjoj školi u Belom Manastiru, upisao je, uz odobrenje dijecezanskoga biskupa Marina Srakića poslijediplomski studij na KBF-u u Zagrebu.